Nije teško dokučiti zašto vinari s područja Istre gotovo svu svoju godišnju proizvodnju vina plasiraju kroz svoje vinarije i kušaonice, odnosno na kućnom pragu, a zašto to njihovi kolege kontinentalno-slavonskog podneblja još uvijek ne uspijevaju, iako i jedni i drugi imaju neupitno kvalitetna vina.

Jasno, riječ je o turističkim potencijalima. Ali i jedni i drugi slažu se kako budućnost hrvatskog vinogradarstva i vinarstva nije u količinama, nego u kvaliteti i jedinstvenosti lokacija. I, jasno, orijentaciji na ekološku proizvodnju. Zaključci su to zanimljivog okruglog stola "Utjecaj klimatskih promjena na upravljanje vinogradarstvom", održanog u sklopu IMR konferencije u organizaciji osječkog Ekonomskog fakulteta.

Ovaj je fakultet nositelj projekta CroViZone – Prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama. Nastao je u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, Agronomskim i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu uz podršku Ministarstva zaštite okoliša, odnosno Fonda za energetsku učinkovitost. Sufinanciran je od Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

- Sukladno planu projektne aktivnosti predviđeno je održati okrugle stolove u svim vinogradarskim zonama, te na taj način istražiti praktična mišljenja i iskustva vinara iz ostalih vinogradarskih zona u Hrvatskoj i isto povezati s istraživačkim komponentama i ciljevima projekta koji je u smislu utvrđivanja poznatih podataka o postojećoj vinogradarskoj proizvodnji u nas te u drugom dijelu utvrđivanja klimatskih utjecaja na postojeće vinograde - izjavio je Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku (EFOS) i voditelja projekta.

Sudionike je pozdravio Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koji je podsjetio kako Hrvatska na osnovi zbroja efektivnih temperatura ima utvrđene četiri vinorodne regije.

Ivan Damjanić, vinar iz Poreča, ocijenio je kako će projekt donijeti informacije o promjenama koje nas, to je sigurno, čekaju: "Zonaciju treba gledati na način kako bismo postigli što više za specifikum sorte loze, potom i vina, dakle i proizvodno i u marketinškom smislu."

Dominik Gršković, vinar iz Vrbnika, stava je kako se u Hrvatskoj trebamo ostaviti razmišljanja o izvozu vina.

- Hajdemo se, dakle, okrenuti sebi, turistička smo zemlja, turisti dolaze k nama, zašto mi non-stop pričamo o izvozu. Mi tih količina nemamo. Trebamo se okrenuti našoj izvrsnosti, a to su izvrsnosti svake naše regije - istaknuo je Gršković!

Boje Slavonije na ovom drugom, od ukupno šest okruglih stolova, branio je Milan Stanić iz slavonskobrodskog vinogorja.

- Veća je perspektiva malih vinogradara u ekološkoj proizvodnji. Pokušajmo se što više vratiti na proizvodnju bez umjetnih gnojiva, herbicida, ručno branom grožđu, i to naglasiti na etiketi naših boca - zauzima se Stanić.