Hrvatski političari svih skupina vjeruju da u Hrvatskoj postoji "duboka država", ali se njihova viđenja o toj negativnoj pojavi razlikuju, pokazuje istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Politička misao.

Osim teorijskih promišljanja, rad se naslonio na polustrukturirane intervjue s 14 hrvatskih političara – saborskih zastupnika, jer je bilo nužno ispitati percepciju visokopozicioniranih političara koji su direktno sudjelovali i utjecali na hrvatsku politiku, objašnjavaju nezavisni istraživači Žaklina Kuljanac i Matej Mikašinović-Komšo. Intervjui su provedeni od studenoga 2018. do prosinca 2019. Najveća skupina intervjuiranih pripada političkim strankama HDZ-u i SDP-u, četvero ih pripada drugim strankama, odnosno nisu više aktivni. U jednoj ispitivanoj skupini troje od pet ispitanika obavljalo je istaknutu političku funkciju, a u drugoj sedmero od devet. Također, među političarima koji percipiraju postojanje duboke države bile su tri zastupnice te dva zastupnika, što govori o otprilike jednakoj rodnoj rasprostranjenosti percepcije postojanja duboke države u uzorku, ističu autori. Duboku državu učestalije percipiraju ispitanici koji su u Sabor ušli nakon hrvatskog učlanjenja u EU.

"Duboka država" je oblik vladanja koji skrivenim djelovanjem manipulira institucionalnim procesima, akterima i javnošću, dok "država" transparentno donosi javne politike i njezino je djelovanje vidljivo građanima, napominju autori. Političari među kojima postoji percepcija postojanja duboke države, eksplicitno su je spomenuli u istraživanju tek nakon što je ona bila spomenuta u posljednjem od osam pitanja, kaže se. Autori upućuju na metodološka ograničenja istraživanja i napominju da rezultati rada pokazuju prisutnost percepcije duboke države kod političara, ali da nisu dostatni za donošenje zaključka o samom stupnju njezine rasprostranjenosti. H