Medijski sustav ugrozile su dezinformacije preko društvenih mreža, rastući politički i ekonomski pritisak na medije te naglasak na brzini objave, istaknuto je u četvrtak na Gongovoj konferenciji ‘‘Utjecaj dezinformacije na zdravlje demokracije i digitalno okruženje‘‘. Na skupu u okviru projekta "Pro-fact - razotkrivanja dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj" zaključeno je kako se dezinformacije ne mogu suzbiti isključivo regulacijom i zakonima, već je nužno osnaživati medije i novinare, ulagati u kvalitetno i nezavisno novinarstvo, demokratsku političku kulturu te medijsku i digitalnu pismenost građana. Europski eksperti za medije su tijekom panela ‘‘Reguliranje velikih tehnoloških platformi kao cjepivo protiv dezinformacija‘‘ poručili kako, unatoč opasnosti koju dezinformacije predstavljaju, digitalne platforme čine nedovoljno kako bi ih suzbijale. Profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i istraživačica ‘‘Pro-facta‘‘ Marijana Grbeša naglasila je ulogu mainstream medija kada je riječ o širenju i pojačavanju utjecaja te dosega dezinformacija s društvenih mreža. ‘‘Mediji su žrtva cijelog procesa digitalizacije i ‘zvijeri‘ dezinformacije, ali su i sudionici. Isto tako, trebamo kao društvo izabrati da nam je važno osnaživati nezavisnost i slobodu medija i raditi na procesu profesionalizacije medija‘‘, istaknula je Grbeša. Potrebnim je ocijenila i razvijanje medijske pismenosti, ističući kako djeca ne poznaju vijest kao format te da mladi više ne vide razliku između informacije koju prenosi medij ili bilo koji youtuber ili "influencer".



‘‘Moć platformi je u rukama milijardera. Nikada ranije nije postojala mogućnost da svatko na svijetu 24 sata dnevno slobodno dijeli svoj sadržaj na internetu, ali to se događa na platformama. I one danas usmjeravaju političku diskusiju‘‘, kazao je Jan Penfrat, politički analitičar Europske mreže za digitalna prava. H