Ekonomija
UZGOJ USJEVA

Teški strojevi mogu uništiti petinu tala
Objavljeno 20. svibnja, 2022.
Znanstvenici kažu da bi masivni traktori mogli oštetiti do petine zemlje u svijetu na kojoj se uzgajaju usjevi, a zbijena zemlja može dovesti do poplava i loših uvjeta za poljoprivredne kulture, tvrde švedski istraživači. U svom znanstvenom radu postavljaju zanimljivo pitanje - kako su divovski dinosauri, koji su veći od strojeva, preživjeli a da nisu toliko zgazili tlo, prenosi britanski BBC. Istraživači su izračunali da se težina kombajna, kada su potpuno napunjeni, povećala s oko 4000 kilograma iz 1958. godine na oko 36.000 kilograma u 2020., a brontosauri su težili dvostruko više. Iz tla se pod velikom težinom zrak istiskuje i tlo postaje zbijeno. To biljkama otežava da razviju korijenje i crpe hranjive tvari, a zemljište postaje izloženo poplavama.
Istraživači smatraju da povećanje težine poljoprivrednih strojeva čini prijetnju poljoprivrednoj produktivnosti. U njihovoj se analizi, objavljenoj u "Proceedings of the National Academy of Sciences", sugerira da bi kombajni mogli oštetiti petinu zemlje u svijetu za uzgoj usjeva.
Thomas Keller, profesor upravljanja tlom na Švedskom sveučilištu poljoprivrednih znanosti u Uppsali, kaže da bi strojeve trebalo projektirati tako da ne prelaze određenu težinu.
"Zbijanje se može dogoditi u roku od nekoliko sekundi dok se vozimo po tlu, ali mogu proći i desetljeća da se to tlo oporavi", rekao je.
To postavlja zagonetku - kako su izumrla stvorenja napredovala u ekosustavima koje su vjerojatno promijenila dok su gazila zemlju. Profesor Thomas Keller sugerira da su se divovski biljožderi držali staza, koristeći se dugim vratovima kako bi posegnuli za obližnjom vegetacijom. “Mislimo da možda nisu tek nasumično šetali krajolikom”, objasnio je. H
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

2

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora