Hrvatska sada ima šansu iskoristiti svoje preradbene kapacitete, povećati proizvodnju suncokretova ulja iz vlastite sirovine te postati veći izvoznik ulja, a ne samo suncokreta.
Navode to, između ostalog, u svojoj najnovijoj analizi analitičari Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Dodaju kako je zbog rata u Ukrajini ove godine došlo do golemog poremećaja i neizvjesnosti te nestašica u ponudi, ali i drastičnog rasta cijena na svjetskom tržištu suncokreta i suncokretova ulja, jer proizvodnja Ukrajine i Rusije, odnosno njihov izvoz, dominira na globalnom tržištu. Najveći poremećaji na globalnom tržištu i u sljedećem razdoblju će, navode, biti u ponudi i potražnji suncokretova ulja, zbog visoke koncentracije proizvodnje i izvoza suncokretova ulja iz Ukrajine i Rusije. Svako daljnje predviđanje kretanja cijena i ponude na tržištu u prvom će redu ovisiti o mogućnostima dobave suncokretova ulja i zrna iz Ukrajine ove sezone, ali i tijeku ratnih operacija, kao i logističkim uvjetima za dopremu zaliha u Europu.
Ulaganja
"Proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi rast po ostvarenoj količini proizvodnje iako površine na kojima se sije suncokret nisu povećane, što je rezultat kvalitetnijeg ulaganja u proizvodnju i rasta prinosa. Hrvatska proizvodi suncokreta više nego što su naše potrebe. Samodostatnost je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem. S obzirom na to da imamo proizvodne kapacitete za preradu suncokreta u suncokretovo ulje, bilo bi logično, s obzirom na rast cijena, koji se bilježi i dalje, da se veće količine ulja osiguraju iz domaćih izvora te da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj. Tako bismo osigurali stabilnu ponudu ulja za domaće tržište, a imamo i kapacitete za izvoz te izrazito tražene i skupe namirnice, za kojom vlada velika potražnja na globalnom i na tržištu EU-a", zaključak je tržišne analize stručnjaka Smartera.
Iz Smartera također navode da je proizvodnja suncokretova ulja u Ukrajini u 2020. godini iznosila 6,45 milijuna metričkih tona (MT), u Rusiji 4,45 milijuna MT, a u EU-u 3,9 milijuna MT. To su tri najveća proizvodna područja u svijetu, a svi ostali proizvođači znatno su manji. Procijenjena globalna potrošnja suncokretova ulja u sezoni 2021./22. iznosi više od 20 milijuna MT. U 2020./21. Ukrajina je bila vodeća zemlja izvoznica suncokretova ulja s izvozom od 5,27 milijuna MT, a predviđanja su bila da će u sezoni 2021./22. izvoz biti iznad 6,6 milijuna MT. Druga izvoznica suncokretova ulja je Rusija, koja je 2020./21. imala izvoz 3,25 milijuna MT, a u 2021./22 planiran je izvoz od 3,8 milijuna MT.
Ukrajinska industrija suncokretova ulja usmjerena je na izvozno tržište, čak je 90 posto proizvodnje namijenjeno inozemnim tržištima, pokazuju podatci USDA-a. Za usporedbu, Rusija, koja je drugi najveći proizvođač, troši gotovo 30 posto vlastite proizvodnje suncokretova ulja na domaćem tržištu.
"Ukupno, preko luka u Crnom moru odvija se gotovo 80 posto svjetskog izvoza suncokretova ulja, a danas su ta područja pod snažnim ratnim djelovanjem. S obzirom na tako snažnu dominaciju Ukrajine i Rusije na globalnom tržištu suncokretova ulja, napad Rusije na Ukrajinu izazvao je velik utjecaj na svjetsko tržište suncokreta, zbog čega je važno promijeniti strateško razmišljanje o toj proizvodnji u Hrvatskoj", smatraju stručnjaci Smartera.
Ruska invazija na Ukrajinu znatno je poremetila ukrajinsku industriju suncokretova ulja i lanac opskrbe, a produžetak sukoba prijeti sljedećoj vegetacijskoj sezoni. Postrojenja za preradu sjemena suncokreta u ulje većim su dijelom prestala raditi, a zatvaranje luka sprječava izvoz. Suncokret se u Ukrajini sije u travnju i svibnju, a berba obično počinje u rujnu. Postoji velik rizik za ponudu i potražnju jer se vojne akcije odvijaju u poljoprivrednim područjima – mnoge ceste su blokirane, komercijalne tvrtke ne rade, poljoprivrednici ne mogu sijati, a uz to je vrlo teško doći do repromaterijala za kvalitetnu sjetvu (gnojivo, gorivo, zaštitna sredstva).
Glavna područja uzgoja sjemena suncokreta u Ukrajini nalaze se u stepskim i šumsko-stepskim zonama, smještenima u središnjim i istočnim pokrajinama. Glavne proizvodne regije su Dnjepropetrovsk, Kirovograd, Harkiv, Zaporižje, Nikolajev, Luhansk, Odesa i Poltava, koje zajedno čine 62 posto ukupno zasijanih površina u zemlji. Zbog orijentacije na izvozno tržište većina ukrajinskih postrojenja za preradu suncokreta i proizvodnju suncokretova ulja nalazi se u blizini crnomorskih luka, zbog logističke pogodnosti. Evidentno je da su ugroženi ratnim zbivanjima i najvažniji proizvodni bazeni i mogućnost isporuke.
Uz to je Rusija ograničila izvoz suncokretova ulja i zabranu isporuke sjemena suncokreta kako bi ublažila pritisak na domaće cijene. Sve to izaziva veliku nervozu i strah od globalne ponude i potražnje te cijena i dostupnosti suncokretova ulja.
Nedostatak suncokretova ulja na tržištima diljem svijeta pokušava se nadoknaditi iz dostupnih zaliha i novim pravcima dobave, iz Južne Amerike ili Južne Afrike. No to, ističu iz Smartera, neće biti dovoljno da bi se nadoknadile količine koje su dolazile s tržišta Ukrajine i Rusije. Prerađivači uljarica u EU-u također povećavaju proizvodnju suncokretova ulja, dijelom od sjemenki suncokreta uvezenih iz Južne Amerike.
"U EU-u prerada suncokreta u suncokretovo ulje naglo i snažno raste, više nego što se očekivalo. Procjenjuje se da će dosegnuti 9,3 - 9,4 milijuna tona do kraja ove sezone prerade, do srpnja 2022, u usporedbi s osam milijuna tona u prethodnoj sezoni. Najveće povećanje proizvodnje bilježe Rumunjska, Bugarska, Francuska, Mađarska i Španjolska, s vrlo povoljnim profitnim maržama. Također, traže se nadomjestci za suncokretovo ulje u drugim vrstama ulja, naročito palminu, ali i sojinu ulju, ulju
repice, maslinovu, te drugim vrstama masti koje mogu zamijeniti suncokretovo ulje", ističu stručnjaci Smartera.
Vraćanje na upotrebu palmina ulja u industriji ili ugostiteljstvu diljem Europe izaziva veliko nezadovoljstvo zbog povezanosti te robe s krčenjem šuma, ali taj je potez nužan, privremen i većina se potrošača uopće ne slaže s time, no za sada se ne vidi bilo kakva održiva alternativa. Ulje uljane repice, koje je dosada u najvećoj mjeri bilo namijenjeno za tržište proizvodnje biodizela, sada se preusmjerava na upotrebu u prehrani.
Cijene
Čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, cijene suncokreta bile su visoke, uglavnom zbog malog uroda 2021., zbog utjecaja vremenskih ekstrema, a do rasta potrošnje suncokreta dovelo je i snažno povećanje potražnje za stočnom hranom u Kini te poremećaji u lancima dobave izazvani COVID krizom.
Rat u Ukrajini znatno je podignuo cijene suncokretova ulja, sjemena suncokreta i sačme (kao nusproizvod kod proizvodnje ulja). Najveći rast cijena dogodio se odmah nakon izbijanja rata, kada su cijene suncokretova ulja u EU-u porasle na 2900-3000 dolara po toni sredinom ožujka, a u veljači je prosječna cijena bila samo 1490 dolara po toni.
Početkom travnja cijene suncokretova ulja u Europi nešto su pale. Na tržište je počelo pristizati više ukrajinskog suncokretova ulja po cijeni od 1900 do 2250 dolara po toni. Radilo se o izvozu kamionima ili vlakovima preko Moldavije, Rumunjske, Poljske. Počele su se pojavljivati i određene količine iz Rusije po cijeni od 1800 do 1900 dolara po toni. Ruski prodavači nude ulje i druge poljoprivredne proizvode po sniženim cijenama na svjetskom tržištu u nastojanju da potaknu kupnju stranih kupaca i smanje trenutno visoke zalihe.
U Europskoj uniji na nekim je mjestima suncokret čak pao ispod cijene uljane repice, što je odraz smanjenja potražnje zbog neuobičajeno visokih cijena u prvoj polovini ožujka.
Ali zalihe suncokretova ulja ostat će relativno malene u EU-u sve dok traje rat u Ukrajini, zbog čega postoje strahovi od daljnjih događaja na globalnom tržištu. Z. Rupčić
Globalna nesigurnost
- U 2020. godini Hrvatska je zasijala suncokret na 39.000 ha, a proizvedeno je 120.000 tona suncokreta uz prinos od 3,1 t/ha, što je na razini najboljih EU prinosa. Bilježi se i znatan rast otkupnih cijena u 2022., zbog globalne nesigurnosti koja je podignula cijenu na 4,70 kn/ kg u ožujku ove godine, a cijene suncokreta godinama prije kretale su se na razini od oko 2 kn/kg. Cijene suncokretova ulja u veleprodaji su u ožujku već bile iznad 12 kn/kg, početkom svibnja cijena je došla na 15,78 kn/kg, a početkom prošle godine bila je oko 8,5 kn/kg, od kada je počela rasti iz mjeseca u mjesec. S ratom u Ukrajini taj se rast intenzivirao - navode iz Smartera.
Po prinosima uljarica iznad smo svjetskog i europskog prosjeka
Iz Smartera navode da ostvarenim prinosima u proizvodnji uljarica možemo biti zadovoljni, jer smo čak i iznad svjetskog i europskog prosjeka, tj. u proizvodnji uljarica smo konkurentni na svjetskom tržištu, što bi trebalo osigurati stabilnost u sljedećem izazovnom razdoblju. "Što se tiče proizvodnje suncokretova ulja, Hrvatska proizvodi gotovo 40.000 tona sirovog ulja suncokreta i oko 60.000 tona rafiniranog ulja suncokreta. Hrvatska posljednjih godina podiže proizvodnju suncokreta te je velik izvoznik, a istovremeno je velik uvoznik ulja. Tako je u 2020. godini Hrvatska uvezla ukupno 69.079 tona suncokretova ulja, od čega 45.000 tona iz Srbije, a 18.000 tona iz Mađarske, a izvoz je bio 42.767 tona. U 2021. godini naš je izvoz povećan na 45.070 tona, a uvezli smo čak 78.572 tone suncokretova ulja. Tijekom 2020. godine izvezeno je i 60.537 tona suncokretova sjemena, a taj je izvoz u 2021. povećan na 64.664 tone. Prostora za rast domaće prerade ima i za domaće potrebe i za izvoz, te bi to trebala u ovom trenutku biti važna strateška odluka Vlade ako želimo osigurati stabilnost domaćeg tržišta, ali i postati zanimljiv igrač i dobavljač ovog traženog proizvoda na europskom tržištu. Najgore što nam se može dogoditi jest da u ovoj sezoni nekontrolirano izvezemo daleko veće količine suncokreta nego do sada te da domaće tržište ostane ovisno o uvozu skupog suncokretova ulja, kao finalnog proizvoda", zaključak je stručnjaka Smartera.