U sklopu početne konferencije projekta Doživjeti stotu, koji Grad Slatina provodi u partnerstvu s Dijabetičkom udrugom i Gradskim društvom Crvenoga križa, održana je panel-rasprava o važnosti prevencije kardiovaskularnih i malignih bolesti. Raspravu je moderirala i vodila doc. dr. sc. Arijana Meštrović, koja radi na fakultetima farmacije u Hrvatskoj i na Cipru, međunarodni je ekspert i konzultant Svjetske zdravstvene organizacije i dobitnica uglednih nagrada za doprinos u promicanju napretka i inovacija u farmaceutskoj praksi i edukaciji.

Povod za održavanje panela bio je podatak da je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj na prvom mjestu, a prema izvješću Ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svake godine od posljedica ovih bolesti, najčešće od srčanog i moždanog udara, umre više od 20.000 ljudi.

– U Hrvatskoj je broj oboljelih veći od europskog prosjeka. Potrošnja lijekova u ovim indikacijama također je u porastu, a raste i broj komorbiditeta, poput dijabetesa, pretilosti i dislipidemije. Pravovremenom trijažom u populaciji, koju vrše zdravstveni djelatnici, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, možemo pokrenuti rano otkrivanje rizika za razvoj tzv. metaboličkog sindroma – rekla je uvodno dr. Meštrović.

Prema statističkim pokazateljima, koje je iznio prim. dr. sc. Miroslav Venus, dr. med., specijalist epidemiolog, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" VPŽ, broj umrlih osoba u posljednjih pet godina u Virovitičko-podravskoj županiji od bolesti cirkulacijskog sustava povećan je s 43,84 na 48,78 posto, i to je najčešći uzrok smrti, a broj umrlih osoba od novotvorina (tumora) povećan je s 21,07 posto na 27,77 posto, i to je drugi najčešći uzrok smrti.

Kad je riječ o šećernoj bolesti, još se uvijek na nacionalnoj razini najviše sredstava troši na komplikacije (više od 80 posto), tek nešto više od deset posto na lijekove i pomagala, a na prevenciju samo jedan do dva posto. Mag. pharm. univ. i klin. farm. Jasenka Plantak Kotur iz ZU Ljekarne Plantak Slatina kaže da osobe koje su na terapiji antihipertenzivima najčešće redovito i pravilno uzimaju terapiju jer se boje srčanog ili moždanog udara, a približno 60 posto dijabetičara nije u prihvatljivom rasponu, što se slaže s podatcima iz CroDiab registra. Promjena stanja može se postići samo zajedničkim djelovanjem pacijenta, liječnika i farmaceuta.

Većina kardiovaskularnih faktora rizika je promjenjiva i ovisi o načinu života, prehrani, tjelesnoj aktivnosti i životnim navikama. Mr. sc. Vesna Turk Štrajtenberger, spec. obiteljske medicine, kaže da liječnici u ordinaciji savjetuju smanjenje tjelesne mase pravilnom prehranom.



– Već 5-10 posto smanjenja tjelesne težine smanjuje krvni tlak u prvom tjednu, za četiri tjedna smanjuju se vrijednosti triglicerida, a u kombinaciji s tjelovježbom, koju treba prilagoditi fizičkoj kondiciji i dobi pacijenta, povećava se HDL kolesterol. Pacijenti koji se pridržavaju preporuka i sami su iznenađeni kako imaju dobre rezultate, dobro se osjećaju i smanjuju farmakoterapiju. Ovaj projekt je važan jer mnogi građani i ne znaju da boluju od nekih bolesti koje imaju postupan razvitak i mogu trajati godinama, a jave se tek kada su već razvijene komplikacije – kaže dr. Turk Štrajtenberger.

Dr. Venus ističe da se radi zdravstvene preventive u nas provode brojne akcije kojima se promiču zdrave životne navike, prestanak pušenja i pijenja, zdrava prehrana, kretanje i tjelovježba.

– Ne smijemo zaboraviti da je COVID poremetio funkcioniranje preventivnih programa u cijeloj Europi, pogotovo nacionalnih preventivnih programa, što se sada polako normalizira. Utjecaj COVID-a na trendove tumora i kroničnih nezaraznih bolesti tek će se pokazati kroz godine.

Od samog početka pandemije uočeno je da bolesnici sa šećernom bolešću imaju veći rizik za razvoj teškog oblika bolesti i povećan rizik smrtnog ishoda zbog komplikacija COVID-19 infekcije. Važno je naglasiti da je kod dijabetičara najvažnije održavati dobru glikemiju i u post COVID razdoblju jer, ako je pacijent dobro reguliran, nema znatno povećan rizik u odnosu prema zdravom pojedincu.