VALPOVO/SPLIT - Trenutačno smo na sredini zime, i ona je do sada pokazala umjerenu hladnoću s nešto snijega u dijelu kontinenta, uz nekoliko epizoda jakih i ponegdje orkanskih bura. Za očekivati je, prema zadnjim modelima, da posljednja trećina siječnja bude pravo izdanje zime s minusima, snijegom i novim burama koje bi donijeli naleti "Polar Vortexa" (golema ledena masa koja okružuje Arktik).

No, ono što zabrinjava jest pomak u klimi "udesno" za oko mjesec i pol, čemu smo svjedoci zadnjih godina, pa sva godišnja doba uglavnom "kasne". Sukladno tome, treba biti spreman na topliji početak jeseni i izostanak kiša, a nastavno na to obilnih kiša može biti tek u kasnu jesen prema zimi. Prognoza je za tek započetu godinu za Slavoniju i Baranju koju donosi jedan od najpopularnijih meteorologa hobista na prostorima Hrvatske Splićanin Dino Dundić.

Koliko poljoprivrednici iz cijele regije, posebice pčelari, vjeruju ovom prognostičaru amateru, najbolje potvrđuje podatak da na njegovoj Facebook stranici Pogled na klimu i njene promjene by Dino Dundić, ima gotovo 34.000 pratitelja, a ta se brojka iz dana u dan povećava. Iako je po pitanju prognoza posljednjih nekoliko godina bio gotovo nepogrešiv, nažalost, ni za ovu godinu nije osobito optimističan, jer očekuje da bi i ovo kasno proljeće s naletima mraza i niskih temperatura opet moglo biti pogubno za voće, povrće i druge poljoprivredne kulture.

"Svjedoci smo sve ekstremnijih događaja vezano uz svjetsku klimu i njene promjene. Također, poljoprivredne sezone kroz proljeća zadnjih godina bile su jako loše, jer bilježimo dosta hladne nalete "Polar Vortexa" gotovo sve do kraja svibnja, koji su donosili led i mraz, a time i mnogo šteta vegetaciji. Pčelarstvo također muku muči s kasnim ledom i sušama koje biljkama ne dopuštaju normalno nektarenje, pa su slabi ili nikakvi prinosi meda, a paše na koje bi pčelari računali u prošlim godinama i koje su bile sigurne poput bagrema, uljane repice i kestena, zadnjih godina izostaju. Time je i opstanak pčelinjih zajednica doveden pod veliki upitnik, jer prinosi su zadnjih godina postali minimalni i pčele ne mogu sebi osigurati ni osnovne zalihe meda u košnicama. Pčelari im zbog toga moraju prihranom pogačama i sirupom osigurati koliko-toliko sigurnu zimnicu da bi pčele uopće mogle preživjeti", upozorava Dino, inače i sam pčelar, zabrinut što države slabo ili nikako ne reagiraju vezano uz nikad potrebnije potpore pčelarima i saniranje gubitaka pčelinjih zajednica.

On strahuje i da bi zbog "pomaka jeseni ‘udesno‘", drugi dio zime mogao biti žestok te bi se to moglo nastaviti do u duboko proljeće i opet ostaviti "ledenog" traga u početku bujanja vegetacije. Upravo iz tih razloga Dino upozorava i da je vrlo upitna prognoza pojedinih portala da će ova sezona zima/proljeće biti topla, jer naleti "Polar Vortexa" iz Sibira i preko Sjevernog Atlantika, mogu biti žestoko - hladnog tipa, uz obilne snježne epizode u našem dijelu Europe, posebno ako se sublimiraju s Sredozemnim ciklonama.

Osim toga, splitski meteorolog hobist, koji je inače zaposlen u Brodosplitu kao project manager, ukazuje i da se unatoč pričama o globalnom zatopljenju, ove godine ipak bilježi porast pokrivenosti zaleđenog mora na Arktiku, što satelitske snimke i potvrđuju. Na južnoj hemisferi, u Argentini i u južnom Brazilu, zabilježene su rekordno niske temperature uz česte nalete "Polar Vortexa" s Antarktike, koji je tom južnom dijelu Brazila donosio često snijeg ove sezone. Golema ledena energija već je prebačena s Antartike preko "La Nine" put Azije i Sibira te dalje nastavno put "Polar Vortexa" na Sjevernom polu, pa Dino upozorava da zbog toga postoji još realnija opcija da bi i proljeće koje slijedi u sezoni 2022. godine, a na žalost mnogih koji od zemlje žive (poljodjelci, maslinari, vinari i pčelari), moglo biti u znaku zbrajanja gubitaka zbog kasnih spuštanja jako hladnih krakova "Polar Vortexa" put Europe i naših krajeva - u slučaju da zima ne ispuca svu svoju energiju kroz siječanj, veljaču i ožujak, kada to i treba napraviti...