Konzumiranje obilnijih obroka ujutro i oko podneva, a manje obilnih i kaloričnih poslijepodne i osobito navečer, dobar su prvi korak prema okrepljujućem snu, kažu stručnjaci. Ako se ne radi o ozbiljnom poremećaju koji treba liječiti, na dobar obrazac spavanja može znatno utjecati i hrana, naročito ona koju konzumiramo neposredno prije odlaska u krevet.

Preporučuje se bar sedam sati sna, a kako bi on bio što kvalitetniji, zadnji obrok u danu trebali biste jesti najmanje dva sata prije negoli krenete na počinak. Oni koji su gladni, podjednako će teško zaspati kao i oni koji su se prejeli. Malo se toga može usporediti s osjećajem nakon kvalitetnog noćnog odmora, no mnogima je to samo nedosanjani san, a njegov manjak može utjecati na produktivnost pojedinca tijekom dana, na pamćenje i općenito na raspoloženje. Kofein je stimulans koji djeluje na središnji živčani sustav blokirajući jednu od molekula, adenozin, koja utječe na san. Kad tijelo razgrađuje adenozin-trifosfat oslobađa se adenozin, zbog čega se osoba osjeća pospano. Što se više ATP-a razgradi tijekom dana, osoba je pospanija. Kofein blokira adenozin i zaustavlja impuls koji nas navodi na spavanje. Usto pomaže u protoku dopamina. Zato bi trebalo ograničiti dnevni unos kofeina u organizam, a savjet je da se kofein ne konzumira nakon ručka te preporučuju maksimalno dvije šalice kave dnevno. Starenjem organizam postaje osjetljiviji na kofein i prekomjerno unošenje može izazvati nervozu i ubrzano lupanje srca. Kofein je prilično jak stimulans za osobe starije životne dobi, pa je najbolje da kavu piju tijekom prijepodneva, ili u ranim poslijepodnevnim satima. Kava, inače, sadrži antioksidanse i korisne hranjive sastojke koji mogu poboljšati vaše zdravlje. Studije pokazuju da osobe koje piju kavu imaju mnogo manji rizik od nekoliko ozbiljnih bolesti.

Gazirana pića obično sadrže mnogo šećera i kofeina, a pripadaju u grupu namirnica koje sadržavaju više kiselina od bilo čega što možemo pronaći u prirodi. Ugljični dioksid u gaziranim pićima povećava pritisak u želucu i rezultira želučanim refluksom. Želudac treba mnogo više vremena za probavljanje crvenog mesa. Ono je, smatraju stručnjaci i nutricionisti, najgori izbor jela nakon 19 sati. Podsjećaju da će i velika porcija piletine imati jednako loše posljedice. Bjelančevine se navečer ne moraju posve izbjegavati, samo treba pripaziti da se jede krto meso u malim količinama, poput purećih prsa, a dobra je zamjena i šalica jogurta. Probavljanje obroka koji sadržava crveno meso puno bjelančevina može trajati i 24 sata. Uživanje u ljutoj, ili jako začinjenoj hrani nakon 19 sati, može vas stajati dobrog sna. Usto prezačinjena hrana stvara neki oblik korozije u želucu te je često uzrok napuhanosti i probavnih smetnji, naročito ako pola sata nakon konzumiranja takve hrane mirujete.

Alkohol, između ostaloga, skraćuje REM fazu sna, koja je jako važna za pamćenje. Ovisno o količini ispijenog alkohola, probleme poput smanjene koncentracije i pospanosti možete imati i idućeg dana. Stručnjaci savjetuju da se tri-četiri sata prije odlaska u krevet alkohol ne konzumira.



Najbolji obrok prije spavanja bit će onaj koji sadrži i ugljikohidrate i proteine. Banane pomažu da lakše zaspite, jer sadrže magnezij i kalij koji prirodno opuštaju mišiće. Pune su i triptofana, aminokiseline potrebne za proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji ima umirujući efekt. Višestruka korist banana je to što je kalij, između ostaloga, nužan i za zdravlje kardiovaskularnog sustava i kognitivno funkcioniranje. Važno je da večera bude lagana, jer ako se uvečer kasno i obilno najedete, tijelo će biti preopterećeno probavom koja će ometati san.