Od utorka se na području cijele Hrvatske, zbog velikog rasta broja zaraženih koronavirusom, primjenjuju nove epidemiološke mjere. Bez pauze prelazimo iz četvrtog vala pandemije u peti. Omikron-varijanta virusa vrlo brzo preuzima primat i u našoj zemlji, a s obzirom na to da je stručnjacima on još uvijek velika nepoznanica, odnosno da je puno stvari oko ovog soja virusa još u fazi nagađanja, sve je više europskih zemalja krenulo u pooštravanje epidemioloških mjera. Valja međutim reći da su mjere koje je donio Nacionalni stožer civilne zaštite nešto strože nego što su bile do sada, ali su one ostale iznimno liberalne u odnosu prema mnogim zemljama zapadne Europe koje uz to imaju i mnogo veću procijepljenost stanovništva nego Hrvatska.

Međutim, u našoj je zemlji u posljednje vrijeme sve više zagovornika teze da su i dosadašnje mjere bile dobre, no da treba pojačati nadzor i praćenje njihove primjene, odnosno oštrije kažnjavati sve one koji ih ne poštuju. O tome je nedavno javno govorio i ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb Ante Ćorušić držeći kako mjere ne bi trebalo postrožiti, ali bi se trebalo postrožiti kazne za sve one koji te mjere ne poštuju. "Ove mjere su dovoljne, mislim da su mjere koje je sada Stožer propisao dobre, samo je problem što ih se ne poštuje", kazao je Ćorušić komentirajući kako je u Splitu na Staru godinu, vidjevši ponašanje tamošnjih ljudi, "pobjegao isti tren natrag u Zagreb". "Nije normalno da na terasi deset ljudi zagrljenih pije iz iste boce, ali to je to - mi smo takav narod", zaključio je ravnatelj KBC-a Zagreb.

Jedan domaći portal pokrenuo je anketu među svojim pratiteljima s pitanjem: podržavate li prekršajno kažnjavanje onih koji ne poštuju odluke Stožera i pozivaju na neposluh? Rezultat je i u ovom slučaju, kao uostalom i u većini stvari vezanih uz pandemiju COVID-19, pokazao potpunu polarizaciju našeg stanovništva. Naime, 54 posto anketiranih reklo je kako nije za kažnjavanje, a 46 posto bilo je za stroži pristup i kažnjavanje onih koji ne žele primjenjivati donesene mjere.

Ovih je dana ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut iznio podatak da je u protekle dvije godine obavljena 271 tisuća nadzora. Rezultat tih inspekcija bilo je napisanih 7500 opomena i 380 prekršajnih naloga. To znači da je od ukupnog broja odrađenih nadzora samo 0,14 posto završilo prekršajnim nalogom, a samo 2,77 posto od ukupnog broja s opomenom. Prema tim podacima mogli bismo reći kako se savjesno pridržavamo svih epidemioloških mjera, no ono o čemu je govorio ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić ili ono što smo imali prilike vidjeti tijekom blagdana upućuje na nešto sasvim drugo. Upravo zbog toga iz Ravnateljstva civilne zaštite najavljuju se učestale kontrole i nadziranje onih lokacija i objekata za koje postoji sumnja da se u njima ne poštuju određene epidemiološke mjere.

Na upit kako su u cijelom proteklom razdoblju pandemije tako niski postoci prekršajnih naloga i opomena ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut za Glas Slavonije je kazao da su inspektori iskusni ljudi i profesionalci koji na licu mjesta najbolje procjenjuju situaciju tijekom nadzora. "Nikome se od njih ne govori da više ili manje kažnjava, to su ljudi koji znaju svoj posao", tvrdi Trut, koji smatra da je uz cijepljenje iznimno važno pridržavanje epidemioloških mjera jer nas to može spasiti od obolijevanja i širenja zaraze virusa. Najavljuje kako će inspektori u suradnji s policijskim službenicima obilaziti mjesta i lokacije koje procijene kao potencijalne kršitelje mjera koje su stupile na snagu.



"Kako bi suzbili nepridržavanje mjera, ali i poslali poruku kako takvo što ne treba raditi, inspektori i policijski službenici postupaju sukladno zakonu i oni samostalno donose odluke. Na njima je da procijene gdje će obavljati nadzor i koga će i na koji način pri tome kazniti. Ako netko krši propise ili mjere koje su donesene odlukom Nacionalnog stožera i imaju pravo, mogućnost i obvezu kažnjavati", naglašava Trut.

Premda je svjestan da su se mnogi vlasnici ugostiteljskih objekata, klubova i drugih uslužnih djelatnosti zbog duge pandemije našli u teškoj financijskoj situaciji i da je ta socijalna komponenta ponekad izražena u odluci o postupanju, no prije svega je, ističe, važno zdravlje ljudi. Napominje kako se kažnjavati može po različitim zakonima, od Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakona o sustavu civilne zaštite, kaznenih zakona, no da sve ovisi o okolnostima počinjenja djela. "Ovisno o kazni koje propisuje zakon po kojemu se kažnjava, kazne se mogu kretati u iznosu od tisuću do 50 tisuća kuna", dodaje.

Ravnatelj Trut i ovaj je put pozvao građane da se pridržavaju epidemioloških mjera, a posebno onih temeljnih - dezinfekcije ruku, držanja razmaka, nošenja maski te da izbjegavaju velika okupljanja.