Bolognese, carbonara, ili aglio e olio u kojem češnjak i maslinovo ulje čine čuda: talijanski načini pripravljanja tjestenine osvojili su svijet. Međutim, kada vaga pokaže veću brojku, obično posežemo za dijetama koje obećavaju čudesne rezultate u kratkom roku, a najčešće se radi o načinima prehrane u kojima drastično smanjujemo unos ugljikohidrata. Veliki problem su i mnoge zablude i predrasude koje kruže o raznim namirnicama koje su više nego zdrave i ne debljaju te ih se odričemo u nadi da postignemo željenu težinu. Prosječni Talijan pojede više od 23 kilograma tjestenine na godinu, a za usporedbu, Hrvati pojedu oko devet kilograma tjestenine u prosjeku. Tjestenina se priprema u vrlo raznolikim oblicima, ali u cijelom svijetu najpopularniji su svakako špageti. Kao što je pandemija bolesti COVID-19 unijela brojne promjene u svakodnevni život ljudi, tako je promijenila i potrošnju tjestenine. Talijanski izvoz tjestenine ustrajno raste. Godine 2020. približno 17 milijuna tona tjestenine konzumirano je diljem svijeta, a to je milijun više u odnosu na 2019., i deset puta više nego prije deset godina. Tijekom pandemije mnogo je Talijana odlučilo samo mijesiti tijesto te izrađivati tjesteninu za kuhanje. Prema istraživanju četiri od deset talijanskih obitelji izjavilo je da se vratilo izradi domaće tjestenine tijekom ‘lockdowna’, a razlog je vjerojatno taj što su bili zatvoreni kod kuće i imali su više vremena.

Sto grama tjestenine sadrži otprilike 360 kcal, od čega 70 % ugljikohidrata, 15 % bjelančevina te zanemarivu količinu masti. Tjestenina je važan izvor energije za organizam. Nisu ugljikohidrati ti koji će vas udebljati, nego višak kalorija koje unesete u svoje tijelo, pa se zato ne preporučuje više od 80 g tjestenine za obrok. Naročito treba paziti na količinu i vrstu umaka kojom je začinite.

Ako skuhate tjesteninu “al dente”, tako da ona ostane čvrsta pod zubima, a ne prekuhana, bit će lakše probavljiva i imat će manji glikemijski indeks od prekuhane tjestenine, navodi zdravakuhinja.com. Ne zaboravite i da je tjestenina jedna od glavnih namirnica mediteranske dijete koju su stručnjaci proglasili kao jedan od najučinkovitijih i najzdravijih načina života. Takva ishrana sprječava kardiovaskularne i mnoge druge bolesti. Umjerenost je ključ uspjeha, a ako imate višak kilograma, ili vodite sjedilački način života, tjesteninu jedite za ručak, a ne za večeru, i pazite na vrstu umaka s kojim je pripremate. Kombinirajte je s ribom, svježim umacima od povrća sa žlicom maslinovog ulja i malo ribanog parmezana. Tjestenina od cjelovitog zrna bogata je vlaknima, manganom, selenom, bakrom i fosforom. Danas se većina proizvoda koji se prodaju kao tjestenina dobiva od obične pšenice. Međutim, slična tjestenina može biti izrađena i od drugih zrna, poput riže, ječma ili heljde. J.Kn.