Kultura
JELENA ALFIREVIĆ PREDSTAVILA KNJIGU "BILA SAM ŽOHAR"

O nasilju nad ženama ne govori se dovoljno
Objavljeno 29. studenog, 2021.
Knjiga "Bila sam žohar," u kojoj autorica Jelena Alfirević tematizira problem nasilja nad ženama i ambijent aktualne pandemije koronavirusa, predstavljena je u Kući jezika i kulture Peristil u Splitu. Predsjednica udruge Prokultura Nansi Ivanišević istaknula je kako je to književni prvijenac mlade splitske spisateljice Jelene Alfirević, u kojem ona ženu koja trpi nasilje metamorfozom pretvara u žohara.

- Nezaštićena, krhka, preobražena u žohara, ponižena i silovana žena u Jeleninu romanu prolazi svoj križni put, četrnaest postaja ranjene duše u četrnaest poglavlja - rekla je Ivanišević.

Predstavljanje knjige u Splitu održano je na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a autorica Jelena Alfirević istaknula je kako je silovanje žena i nasilje nad njima dubok lokalni i svjetski problem o kojem se nedovoljno govori te ona, kako je dodala, želi književnom riječju mijenjati takvo stanje.

- Motivirale su me "žene-žohari", koje svakodnevno viđamo na našim trgovima i ulicama - Peristilu, Prokurativama, Marmontovoj te na Rivi, koje šetaju i na leđima strpljivo nose svoju bol. Vidjela sam na leđima silovanih žena, metaforično rečeno, tu bol kao svojevrsni oklop. Te žene zapravo su žohari - kazala je Alfirević objašnjavajući naslov knjige.

Oklop žohara i žena-žohar ilustriraju, kako je kazala Alfirević, nemogućnost izlaska iz patnje, egzistencijalnu otuđenost, tjeskobu i bol kao posljedicu čina silovanja. Profesorica Kornelija Kuvač-Levačić rekla je kako je pismo Jelene Alfirević postmoderno, dijelom uklopljeno u tradiciju hrvatskog ženskog pisma, koje je procvat doživjelo 1980-ih.

- Začetci tog pisma prate se još u Dnevniku Dragojle Jarnević iz 19. stoljeća. Gotovo svaka od hrvatskih spisateljica, govoreći o iskustvu bivanja ženom u patrijarhalnom i često mizoginom društvu, dotakla se i teme obiteljskog nasilja. Spomenut ću samo neke: Sida Košutić, Zofka Kveder, Ivan Brlić-Mažuranić, Mila Miholjević, Vesna Parun, Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić, Ivana Sajko, Ivana Šojat i mnoge druge. Kad je u pitanju tema silovanja, onda možemo izići iz okvira ženskog pisma jer su ga interpretirali najveći hrvatski književnici poput Augusta Šenoe, Josipa Eugena Tomića, od novijih Kristijan Novak ili Želimir Periša - rekla je Kuvač-Levačić, koja je i autorica predgovora knjizi "Bila sam žohar". H
Možda ste propustili...

MIRO GAVRAN PREDSJEDNIK MATICE HRVATSKE

Pokrećemo izradbu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku

U OSJEČKOM DJEČJEM KAZALIŠTU

"Tjedan bajki"

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

"NEKI STARI KLINCI" 20. SIJEČNJA U REKTORATU

Pop-up muzej pun igračaka te dragocjenih uspomena

2

GALA KONCERT - ON THE BRIDGE OF MUSIC

Prvi, osječki, čin gotov, stiže nam Budimpešta

3

U SUBOTU "VRIJEME ZA BAJKU"

Predstave Dječjeg kazališta u KC-u