Većina građana odobrava rad Nacionalnog stožera civilne zaštite. Isto tako, većina ih želi uvođenje COVID potvrda te se namjerava cijepiti trećom dozom, doznali smo iz još jednog istraživanja koje je nedavno proveo Dnevnik Nove TV. Istovremeno, protivnici takvih stavova, koji su, dakle, u manjini, postaju sve glasniji, ne vjerujući više čak ni liječnicima, ni znanstvenicima, kao ni Vladi, te pozivaju na neposluh. Gdje je problem? Odgovor je i više nego jednostavan, jer kad u sve skupa prste umiješaju političari populisti uglavnom ekstremne desnice, i to zbog svojih partikularnih interesa, dolazimo do "terora manjine nad većinom", i to onom odgovornom i strpljivom.

Svjedočili smo tome i prošle subote na zagrebačkom tzv. bijelom maršu, odnosno prosvjedu "za slobodu", a protiv COVID potvrda, institucija i pojedinaca koji o epidemiološkim mjerama odlučuju, čime se skup u Zagrbu prometnuo i u političku manifestaciju. Među izmanipuliranima, i onima koji to nisu, bile su i neke javne osobe i političari poput Zlatka Hasanbegovića, mostovaca Mire Bulja, Nine Raspudića, Marija Miletića, eurozastupnika Mislava Kolakušića, živozidaša Ivana Vilibora Sinčića, marginalaca s radikalne desnice kao što je recimo Marko Francišković te čitav niz šarolikih likova. Nezadovoljnici su Vladi i premijeru Plenkoviću s transparenata i uzvikivanjem parola uputili poruke poput "Dolje strahovlada; "Nećemo potvrde, hoćemo slobodu"; "Stožeru odlazi!". Jedan od franjevaca čak je pozivao i na oružje te prozivao i Svetog Oca. O organizatoru prosvjeda građanske udruge Inicijativa prava i slobode, uz podršku udruge Vigilare, malo se zna, iako je policija izvijestila o Franceškoviću te izvjesnom Andriji Klariću, koji se naknadno ogradio što su prosvjedi postali pozornica za promociju ekstremista i prijetnji demokraciji. Na Facebooku je također i dalje usijanje, iako se samo ispod objava najpoznatijih "mostovaca" vezanih uz COVID potvrde traže i prijevremeni parlamentarni izbori. Bilo je i nasilja, pa je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter komentirala "zabrinjavajući niz fizičkih i verbalnih napada na novinarske ekipe" poručivši: "Sloboda javnog okupljanja ne opravdava verbalno, fizičko ili drugo nasilje." Bez obzira na sve, dio je razjarene rulja nasilno kanio ući i u zgradu HRT-a, a naknadno je novinaru RTL-a prijećeno i smrću.

Uglavnom, tzv. slobodare nikakva upozorenja, ali ni činjenice uopće ne zanimaju. Ne zanimaju ih ni ozbiljna upozorenja i primjeri iz ostatka svijeta i EU-a. Primjerice da su Austrijanci već u četvrtom lockdownu ili da Nijemci najavljuju i peti val pandemije te pozivaju na obvezno cijepljenje kao rješenje za izlazak iz krize jer zemlji prijeti izvanredno stanje i novo zatvaranje. A dok mnoge zemlje već mjesecima masovno uvode COVID potvrde, uz napomenu da one nisu jamstvo protiv dobivanja i širenja bolesti, Hrvatska pokušava uspješno balansirati između novih mjera i uvjeta za normalan život i rad. No neki to i dalje ne shvaćaju niti prihvaćaju, čak ni uz činjenice da je i sve više pozitivne i hospitalizirane djece, pa pokreću čak i referendum protiv COVID potvrda, o čemu je predsjednik Mosta Božo Petrov na društvenim mrežama napisao: "Most pokreće inicijativu prikupljanja potpisa za organiziranje referenduma protiv uvođenja COVID potvrda kao uvjeta pristupa radnom mjestu i državnim i javnim institucijama. Most čvrsto staje u obranu ustavnih vrijednosti! Nećemo dopustiti da se naša ustavna prava krše proizvoljnim odlukama Stožera koji djeluje kao parapolitičko tijelo!" napisao je Petrov. Tipičan Mostov populizam i manipulacija na djelu!



Stručnjaci su uglavnom prema tome skeptični te Mostovu inicijativu nazivaju populizmom. Ipak, kako bi razum prevladao bezumlje, manipulacije i zbunjivanje javnosti, odlučeno je da se, ako treba, pribjegne i novim zakonskim mjerama i izmjenama. Stoga je premijer Andrej Plenković naložio ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, ministru zdravstva Viliju Berošu i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću da pripreme prijedloge za promjene zakone, "koje god treba, da uvedemo sankcije, financijske, prekršajne, za ove koji će se ponašati tako da pozivaju na neposluh i da odluke koje Stožer donosi na temelju zakona bagateliziraju, ignoriraju i pozivaju na građanski neposluh", rekao je Plenković te dodao: "Tu ćemo biti čvrsti i ustrajati u ovome i zato očekujem promjene zakona, prekršajne sankcije za one koji misle da su tako jako pametni, pametniji nego većina ljudi na svijetu. E - nisu! Nisu pametni. Ovakva demagogija, populizam i podilaženje nepotrebnim strastima nije ni normalno ni korektno. Ako imaju neku drugu političku ambiciju, onda neka to kažu umjesto da glume velike slobodare, a zaštićeni su booster dozom kao lički medvjedi!" Subotnje prosvjednike nazvao je "slabićima, parazitima i političkim profiterima. Junacima koji se boje bijele vatice".

Ali za sve je potrebno određeno vrijeme. Zakoni prethodno trebaju proći propisanu proceduru u Vladi i Saboru, a jednako vrijedi i za referendum. Za Vladu je bitna činjenica da će, u slučaju da Most prikupi dovoljan broj pravovaljanih potpisa, otprilike 360 tisuća, gotovo sigurno na svojoj strani imati Ustavni sud koji je dosad odobrio gotovo sve odluke Stožera. Nije, dakle, vjerojatno da bi Ustavni sud dopustio referendum o COVID potvrdama, što u Mostu također očito ne razumiju ili ne žele razumjeti, osim prikupljati političke bodove kako bi se pozicionirali kao prvaci na razmrvljenoj hrvatskoj desnici. Zato mnogi politički čelnici ne vide nikakvu dobronamjernost u toj Mostovoj inicijativi, navodeći kako su već "umorni od licemjerstva Mosta" i njegovih nerealnih ambicija. Prema nekim stručnjacima, odgovor na mnoge dvojbe bio bi i da Vlada i Sabor zakonom uvedu obvezno cijepljenje protiv koronavirusa, kao što je to već slučaj s mnogim zaraznim bolestima. Tada cijepljenje više ne bi izazivalo takve nedoumice, loše argumentirane otpore i podjele, ne bi zahtijevalo takvu društvenu energiju za borbu protiv virusa, a protiv kojeg već godinu dana postoji cjepivo. U tom slučaju ni COVID potvrde ne bi izazivale podjele jer alternativa, prema svemu sudeći, može biti samo zatvaranje, novi lockdown i golemi problemi za ekonomiju.

A kako mnogi navode da je oko koronavirusa i previše politiziranja, vratimo se Ustavu i zakonima. Ponovimo, Ustavni sud već je prije dao legitimitet odlukama koje je u svrhu sprječavanja širenja epidemije koronavirusa donosio Stožer. Ustvrdio je da je određen, odnosno uspostavljen zakonski okvir na temelju kojeg je Stožer, uz ministra zdravstva, ovlašten za donošenje odluka/mjera za sprječavanje širenja virusa, piše i faktograf.hr.



"Valja očekivati da će Ustavni sud ići u istom smjeru kao i za prijašnjih odluka. Ne mogu prejudicirati, ali vjerujem da će vrlo vjerojatno biti prihvaćena ova mjera korištenja COVID potvrda", smatra i Sanja Barić, profesorica Ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci. No ona smatra da bi bilo puno mudrije da se išlo putem izvanrednog stanja (odnosno aktiviranja članka 17. Ustava) ili "da smo de facto donijeli zakone kojima bi se uspostavila praksa kojom bi saborski odbori ili Sabor u plenumu ograničavao određena ljudska prava ili bar one važne elemente poput radnopravnih pitanja". O radnopravnim implikacijama uvođenja obveznih COVID potvrda, prema mišljenju Marija Vinkovića s katedre radnog i socijalnog prava Pravnog fakulteta u Osijeku, zasigurno će se dugo raspravljati: "Stožer ustavnopravno nije sporan, njegove odluke do sada se nisu pokazale ustavnopravno dvojbenima, i to će u interpretaciji toga što se zbivalo post festum imati utjecaja", objašnjava Vinković, navodeći kako smatra da će odluke Stožera biti puno kompleksnije osporavati i dovoditi u pitanje. Pritom, ističe Vinković, treba imati na umu da je ovo globalna pandemija i da će naši nacionalni sudovi postupati kao europski sudovi jer smo transponirali radno pravo EU-a. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još dodaje da se "diskriminacijom ne smatra postupanje koje je određeno zakonom radi očuvanja zdravlja". No ističe i kako Zakon o suzbijanju diskriminacije predviđa i iznimke. Tako se diskriminacijom "ne smatra postupanje koje je određeno zakonom radi očuvanja zdravlja, javne sigurnosti i zaštite prava i sloboda drugih ljudi, uz uvjet da su upotrijebljena sredstva u demokratskom društvu primjerena i nužna za postizanje željenog cilja."

Sve u svemu, bez obzira na to što rekli stručnjaci različitih profila, opasnosti i dalje prijete, stoga mnogi i apeliraju na sve da otvore oči pred terorom manjine i da se suoče s posljedicama. Naime, protiv tihe većine u Hrvatskoj tu su i oni koji napadaju sve čije im se mišljenje i stavovi ne sviđaju. A o čemu svjedočimo i ovih dana, odnosno da u Hrvatskoj i danas žive ljudi koji su spremni obračunati se najbrutalnije s nekim tko im se ne sviđa zbog svojih uvjerenja. Uzimajući u obzir širi kontekst, pandemija je prouzročila nove podjele u društvu, no u biti se radi o tome da odgovorna i strpljiva većina mora trpjeti neodgovorno ponašanje bučne manjine, što pak znači da država mora poduzeti mjere kako bi odgovornu većinu zaštitila od ekstremističkih manipulacija neodgovorne manjine.