Objavljeno 24. studenog, 2021.
Pregovori Vlade, sindikata i poslodavaca trebali bi završiti do kraja godine
Rad na izdvojenome mjestu rada, popularno zvan i rad od kuće, dopunski rad, rad na određeno vrijeme, platformski rad, ali i u jednom dijelu i smanjivanje radničkih prava, neka su od poglavlja o kojima Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji, socijalne politike, kao predlagatelj, pregovara sa socijalnim partnerima - sindikatima i poslodavcima - u izradi prijedloga novoga Zakona o radu (ZOR).
Jednaka prava
Poznato je kako se neće ići na izmjene postojećeg zakona, nego je u izradi novi, moderniji ZOR, koji će urediti i novine na tržištu rada. U prvom redu to je rad preko digitalnih platformi, poput taksi-prijevoza ili dostave hrane. Riječ je o rastućoj grupi radnika na hrvatskom tržištu. Njega je, prema podacima iz istraživanja Eurofounda, iskusilo 10,7 posto populacije u Hrvatskoj, što je više od 440 tisuća građana. Pretežito je riječ o mlađoj radnoj snazi. U nekim zemljama sudovi su suradnicima takvih platformi već priznali status radnika, s pravima kakva imaju i "klasično" zaposleni, kao što su minimalna plaća i plaćeni godišnji odmor. Prema onome što se vidi iz prijedloga budućeg Zakona o radu, i domaće zakonodavstvo ide u tom smjeru. Naime, u dijelu zakona kojim se reguliraju prava i obveze poslodavca za kojeg radnik obavlja posao preko digitalne platforme navodi se da, ako poslodavac sklopi ugovor za obavljanje posla koji "s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca utvrđene ovim člankom, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je kao poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu ...".
Sljedeća je novost reguliranje rada od kuće, odnosno rada na izdvojenom mjestu rada "koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već se obavlja od kuće, odnosno u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje radnik". Resorno ministarstvo dodatno objašnjava da se uvodi obveza nadoknade troškova radnika koji radi na izdvojenom radnom mjestu. Precizira se da je poslodavac dužan nadoknaditi radniku troškove "za utrošenu energiju, vodu, komunalne pristojbe i slično u iznosu utvrđenom kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu". Ali poslodavcu se, istovremeno, otvara mogućnost ulaska u prostor doma radnika radi održavanja opreme ili provedbe nadzora. U izvanrednim okolnostima, poput epidemije, poslodavac može, bez izmjene ugovora o radu, s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom radnom mjestu, "radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba". Predlaže se i uvođenje mogućnosti da sam radnik zatraži privremeni rad od kuće, "radi usklađivanja radnih i obiteljskih obaveza te osobnih potreba". To se prije svega odnosi na slučajeve bolesti ili invaliditeta radnika, skrbi za djecu do osme godine života, pružanja osobne skrbi članu obitelji ili osobi koja s radnikom živi u istom kućanstvu.
Prva verzija uskoro
S druge strane odbijanje radnika da prihvati ponuđenu izmjenu ugovora o radu radi ugovaranja djelomičnog ili potpunog rada na izdvojenom radnom mjestu ne bi mogao biti razlog za otkaz.
Prema prijedlogu novog ZOR-a, više neće biti moguć višegodišnji rad na određeno vrijeme u tvrtkama istog vlasnika. Glavna je mana sadašnjeg zakona to što se može biti zaposlen na određeno vrijeme tri godine i kroz 36 ugovora na određeno. Sada bi se to promijenilo na način da mogu biti samo tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme, a ukupno trajanje svih ugovora (uključujući i prvog) ne smije biti duže od tri godine. Pritom se prekid ugovora kraći od tri mjeseca neće smatrati prekidom razdoblja od tri godine.
Kako bi se radnici duže zadržali u svijetu rada, ugovor o radu više ne bi trebao prestajati po sili zakona kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. No, ako takav radnik dobije otkaz, neće imati pravo na otkazni rok i otpremninu s obzirom na to da je stekao uvjete za starosnu mirovinu.
Istodobno, predlaže se skraćivanje otkaznog roka u slučajevima povrede obveze iz radnog odnosa, i to na jedan tjedan.
Pregovori Vlade, sindikata i poslodavaca trebali bi završiti do kraja godine, kada se očekuje prva verzija zakona koji će proći saborsku proceduru u dva čitanja. Novi ZOR trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja 2022. godine.
Dario Kuštro
Damir Zorić
direktor Hrvatske udruge poslodavaca
RAD OD KUĆE U VELIKOM JE BROJU SLUČAJEVA VRSTA BENEFITA
Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, rekao je da se ZOR mijenja i stoga što Hrvatska mora implementirati dvije europske direktive koje su, kako je rekao, proradničke. “Zakon će urediti rad na daljinu. To je plod suvremenog tehnološkog razvitka. Sve veći broj hrvatskih poslodavaca prakticira rad na daljinu, ali način na koji se predvidjelo uređenje ne odgovara onome što je suvremena potreba”, rekao je Zorić. Kada je riječ o plaćanju troškova zbog rada od kuće, rekao je da se ne uzima u obzir da je u najvećem broju slučajeva rad od kuće neka vrsta benefita. Na problematiku roka zapošljavanja, drži kako “prihvatiti teret fiksno zaposlenih ljudi, često zna biti loše za tvrtku”. Poslodavci drže kako treba naći način kako da imaju slobodu kojom mogu lakše otkazivati ugovore o radu.
Mladen Novosel, predsjednik SSSH, u nacrtu prijedloga ZOR-a vidi napredak u pitanju plaća i pokušaj da se nešto poboljša oko ugovora o radu na određeno vrijeme, ali u vezi s neizvjesnosti na poslu problem se pogoršava. U pregovorima će sindikati razgovarati o pokušaju izdvojenog reguliranja platformskog rada.
MANJE DANA PLAĆENOG DOPUSTA
Novim ZOR-om planiraju se srezati prava radnika kada je riječ o plaćenom dopustu. Svaki radnik trenutačno ima pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe poput sklapanja braka, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji. Minimalni zakonski plaćeni dopust je sedam dana, a predlaže se njegovo redefiniranje na pet, odnosno tri dana. Pet dana plaćenog dopusta radnik bi tako imao za pružanje osobne skrbi koja je, zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga, potrebna članu uže obitelji ili osobi koja s radnikom živi u istom kućanstvu. Za sklapanje braka i smrt člana uže obitelji plaćeni dopust je smanjen na tri dana, a pravo na slobodne dane za rođenje djeteta izbačeno je iz ZOR-a. Od ostalih prijedloga izdvajamo i to da se plaća više neće moći ugovarati u netoiznosu. Zakonom se uređuje i pravo radnika na nedostupnost nakon radnog vremena. Međutim, to neće biti zakonom zajamčeno pravo. ZOR navodi kako se to pravo treba urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
10,7
posto populacije u Hrvatskoj iskusilo je dosad rad preko digitalnih platformi