Starije osobe česta su meta prevaranata koji zlorabe njihovu dob, samotan život, spremnost na suradnju, lakovjernost, ali i nedovoljnu informiranost o novijim oblicima kaznenih djela, pa policija drži kako ih je jako važno preventivno educirati i upozoriti na razne modalitete počinjenja kaznenih djela poput krađe i drske krađe. Policija na predavanjima i drugim oblicima informiranja građana navodi i primjere iz policijske prakse jer im je cilj postići stvaranje osjećaja odgovornosti u osoba starije dobi te educiranje što većeg broja osoba o načinima samozaštite.

Zbog toga je Mirna Marić, policijska službenica za prevenciju PU vukovarsko-srijemske, u Borovu pokraj Vukovara održala predavanje "Sigurno u zlatnim godinama" za četrdeset članova Udruge žena Borovo koji su se aktivno uključili svojim komentarima i prepričavanjem događaja iz osobnog života gdje su bili žrtve krađe ili prijevare, a postavili su i zanimljiva pitanja.

- Najčešći modaliteti prijevara su lažno predstavljanje, uglavnom kao policajci, inspektori, medicinski djelatnici, zaposlenici HEP-a, vodovoda i plinare, zaposlenici mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja, banke ili porezne uprave, serviseri, čitači brojila, suradnici crkve, socijalnih službi, prodavači, dostavljači pošte i drugo. Također i dovođenje u zabludu glede tjelesnog ili materijalnog stanja ili stradavanja, najčešće prikazivanjem tjelesnih nedostataka koji u stvarnosti ne postoje, poput nepokretnosti, sljepoće, gluhonijemosti i slično, ili prikazivanjem materijalnog stradavanja u požarima, paljevinama, poplavama, potresima kao i dovođenje u zabludu glede marke i kvalitete proizvoda, primjerice prodaja bižuterije pod zlato ili raznih predmeta ili usluga po "povoljnijim cijenama" - kaže Mirna Marić.

Navela je više primjera iz policijske prakse o kojima je pisao i Glas Slavonije. Tako je 85-godišnjakinja u svoj stan pustila nepoznatu ženu koja joj je ponudila na prodaju masažer i besplatnu masažu, a nakon što je izmasirala staricu prevarantica joj je rekla kako mora ležati još 15 minuta dok ona ide samo oprati ruke. Za to vrijeme prevarantica joj je ukrala novčanik, novac i zlatni nakit te odmaglila.

- Nepoznata osoba na ulici je zaustavila 84-godišnjeg muškarca te mu ponudila na poklon set noževa koje nije uspio prodati na prezentaciji, nakon čega su otišli do žrtvina stana. Ondje mu je prevarant ponudio set pribora za jelo i set posuđa za iznos od nekoliko tisuća kuna, što je 84-godišnjak i platio. Nakon što je nepoznati uzeo novac i ostavio posuđe, do žrtve je naknadno naišla njegova kći, koja je shvatila da posuđe ne odgovara vrijednosti koju je on platio. U Županji je u nezaključano dvorište ušao mlađi muškarac i pitao 73-godišnjeg vlasnika ima li kakvog starog željeza. Muškarac je kućevlasnika zapričao i odveo na kraj dvorišta, 50-ak metara od kuće. Nakon nekog vremena do njih je došla druga nepoznata osoba i rekla: "Moramo brzo ići, imamo utovar", pa su obojica otišla. Sedamdesetrogodišnjak je potom otišao u kuću i, pregledavši kaput, koji se nalazio u ormaru u sobi, primijetio da mu je iz džepa nestao novac. Imamo i slučaj da je 89-godišnjakinju telefonom nazvao nepoznati muškarac, koji se predstavio kao policajac, uvjeravajući je da su se pojavile lažne novčanice te da će doći na njezinu adresu kako bi preuzeo novac koji će joj nakon provjere vratiti. Starica je podigla iz banke sav novac te ga predala nepoznatom muškarcu. Novac joj, naravno, nije vratio - kaže Marić.

Dodaje kako su sve češće prijevare preko društvenih mreža, a jedna od njih provodi se tako da žrtve preko društvene mreže dobiju zahtjev za prijateljstvo s lažnog profila prijatelja ili znanca u stvarnom životu, koji se većinom trenutačno nalaze u inozemstvu, a koji se potom obraćaju žrtvi sa zamolbom da im kupe A bon za određeni iznos koji se plaća preko interneta, uz obećanje kako će im vrlo brzo vratiti novac, uplatom na njihov osobni račun.



- Ne sumnjajući na prijevaru, žrtve kupljeni A bon dostavljaju prevarantu kao i fotografiju svoje bankovne kartice na kojima je vidljiv IBAN i troznamenkasti CVV broj. Nakon što žrtva pošalje sve tražene podatke, počinitelj ih iskorištava te ju na taj način dodatno oštećuje za velike iznose. Zato, ne puštajte nepoznate osobe u svoj dom, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ - zatražite osobnu iskaznicu, dokument sa slikom ili službenu iskaznicu. Nazovite instituciju iz koje su navedene osobe i provjerite jesu li njihovi djelatnici - savjetuje policija.