Prije tri godine u jednom intervjuu dr. sc. Goran Krajačić, sa zagrebačkoga Fakulteta strojarstva i brodogradnje, između ostalog je rekao kako su obnovljivi izvori hrvatska sadašnjost i budućnost. Kakvo je stanje danas, bolje ili lošije nego prije tri godine - pitali smo prof. Krajačića?

- Tada je u Hrvatskoj vladala druga atmosfera, pripremala se energetska strategija, no EU politika nije još išla u potpunu dekarbonizaciju, kao što je to danas. Određeni su krugovi iskoristili te niže EU ciljeve da nametnu neke svoje vizije i pokušaju otvoriti još prostora za upotrebu fosilnih goriva. Tu je prije svega prirodni plin ili ukapljeni naftni plin, koji su se nametnuli u sektoru transporta. U Hrvatskoj imamo sve manje vlastitih izvora prirodnog plina i nafte, no to se pokušalo riješiti nekim novim rezervama, za koje nisam siguran da su dokazane. Ne može se strategija graditi na nafti i prirodnom plinu koji nisu pronađeni ili dokazani! To je jedan od najvećih propusta u strategiji, no ima i drugih.

Koji su to drugi, o kakvim se propustima još radi...?

- Nije se iskoristila prilika za regionalni ili lokalni pristup planiranju, nije se otvorila veća prilika za razvoj domaće industrije. Moglo se umjesto prirodnog plina ponuditi rješavanje pitanja grijanja u gradovima centraliziranim toplinskim sustavima s pomoću velikih solarnih toplana sa sezonskim spremnicima toplinske energije, a koje u kombinaciji s dizalicama topline i drugim obnovljivim izvorima, kao što su biomasa ili geotermalna energija, mogu potpuno zamijeniti fosilna goriva. No te solarne toplane postaju zanimljive i za razvoj domaće industrije, npr. u Hrvatskoj postoji jaka industrija aluminija, koja može izrađivati postolja ili dijelove solarnih toplinskih kolektora, zatim imamo tvornice stakla, koje se isto mogu uključiti, kao i tvornice izolacijskog materijala. Zatim, u gradnji sezonskih spremnika toplinske energije potrebna je puno iskopa i drugih radova, što je prilika za građevinski sektor. Danas se razmišlja i o plastičnim kolektorima, pa je i to prilika za tvrtke kao što je AD Plastik i sl. Uz razvoj sektora i priliku za inovaciju u svim tvrtkama u Hrvatskoj s jedne strane, solarne bi toplane s druge strane znatno smanjile i uvoz prirodnog plina te tako direktno povećale bruto domaći proizvod te poboljšale bilancu uvoza i izvoza.

Koliko je pandemija, koja još traje, utjecala na energetsku situaciju...?.

- Pandemija je utjecala na lance proizvodnje i opskrbe te je sigurno usporila energetsku tranziciju, no s druge strane je kratkotrajno smanjila potrošnju te se vidjelo u određenim trenutcima da su sustavi spremni za integraciju puno veće količine energije iz obnovljivih izvora nego što se to tvrdilo. Naravno, u nekim slučajevima se i zagađenje u gradovima smanjilo zbog smanjenog prometa, manje industrijske potrošnje i proizvodnje energije, tako da se nakratko vidjelo koliko su gradovi čišći kad se smanji potrošnja fosilnih goriva... Kao što smo pokazali u znanstvenim radovima, Hrvatska i regija mogu sve svoje potrebe za energijom zadovoljiti iz obnovljivih izvora, tako da uz odluke Europske unije za potpunom dekarbonizacijom obnovljivi izvori energije ostaju naša sadašnjost i budućnost. (D.J.)