Magazin
ENERGETSKA KRIZA (I)

Grijanje pod zaštitom, nitko se neće smrzavati!
Objavljeno 16. listopada, 2021.
Svijet u plinskom i naftnom šoku: Kućanstva u Hrvatskoj pošteđena poskupljenja plina i struje do proljeća...

Nagli rast cijena energenata, prije svega prirodnog plina na uzdrmanim svjetskim tržištima, vruća je tema ovih dana i u Hrvatskoj jer građani i gospodarstvenici strahuju od mogućnosti da se ta poskupljenja, koja lete u nebo, osjete i na njihovim računima. Stručna javnost pita se pak koji je stvarni razlog tome da je cijena plina dosegnula povijesno najviše razine, odnosno da je plin pet puta skuplji nego lani i kojem su samo od kolovoza cijene skočile za 70 posto.



Za takva kretanja ne postoji jedan razlog, nego niz međusobno povezanih faktora na nacionalnoj i globalnoj razini. Među glavnima se navode povećana potražnja plina u Aziji i politika ruskog predsjednika Vladimira Putina. A da do povećanja cijena plina i struje zasad u Hrvatskoj neće doći, što bi između ostaloga povuklo lavinu ostalih poskupljenja, ustvrdio je smirujući napetosti ministar gospodarstva i energetike Tomislav Ćorić: "Za razliku od golemog broja europskih ekonomija, a imao sam prilike čuti vrlo panične izjave kolega ministara, u Hrvatskoj je situacija po tome stabilna. Naša kućanstva, odnosno naši građani, mogu biti mirni do početka travnja sljedeće godine", izjavio je ministar te dodao: "Međutim, ovo povećanje cijena će se u jednom trenutku osjetiti u Hrvatskoj." Što se tiče sektora proizvodnje, ministar napominje da je situacija tu nešto drukčija. "Prije svega zbog odluka pojedinih vlasnika poduzeća da se ne ugovara srednjoročno, odnosno na nekoliko godina", upozorio je Ćorić.

No strah od težih posljedica poskupljenja i dalje je evidentan, čak se govori i da bi cijena u Europi pod određenim uvjetima mogla dosegnuti tisuću dolara za tisuću kubičnih metara plina. S druge pak strane, čimbenici koji bi možda mogli utjecati na smanjenje cijena, stanje je na tržištu plina u Aziji, vremenske prilike u Europi i termin pokretanja plinovoda Sjevernog toka 2, ispod Baltika, a kojem se protive istočne članice EU-a (Ukrajina) i posebno SAD. A kako je energetika ujedno i političko pitanje, pa i faktor ucjena, čak i "oružje", rekordni rast cijena komentirao je i Putin, koji je rekao da je Europa odgovorna za plinsku krizu jer nije zaključila dovoljno dugoročnih ugovora o isporuci s Moskvom, pa joj sad prijeti nestašica. Europa, čiju trećinu potreba za plinom pokriva Moskva, godinama navodi da želi imati različite izvore opskrbe, ali bez nekog učinka. Analitičari su još upozorili, s obzirom na to da su zalihe u europskim skladištima na povijesno niskim razinama, da u ovo doba godine u Aziju, najviše u Kinu, odlazi glavnina ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz zemalja izvoznica. Naime, brzorastuća gospodarstva Azije Europi su postala opasna konkurencija, dok Rusija dozira izvoz kroz cjevovode, pa postoji realna zabrinutost da bi se EU mogao suočiti s nedostatkom plina kroz četvrti kvartal. Navode kako bi potencijalno rješenje bilo upravo kroz pokretanje plinovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se mogao dopremiti prijeko potreban plin u Europu prije kraja 2021. godine. Pritom je važno obratiti pozornost i na riječi Vladimira Čižova, ruskog ambasadora pri EU, koji je za Financial Times rekao kako očekuje da će Gazprom, energetski div u ruskom državnom vlasništvu koji Europi namiruje oko 35 posto potreba za plinom, "brzo reagirati na upute predsjednika Putina o prilagodbi proizvodnje".

LNG KRK I TRI MORA


Što se pak Hrvatske tiče, otvaranje LNG terminala na Krku, početkom godine, označeno je kao povijesni i ključni trenutak kojim se mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe, što bi nam u konačnici također moglo koristiti. A već i koristi, jer su kapaciteti plina popunjeni 90 posto, za razliku od EU-a, gdje je popunjenost 75 posto. "Ovaj terminal u Hrvatskoj, u kombinaciji s onima u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na koridoru Sjever-jug za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u srednjoj i istočnoj Europi", poručio je na otvaranju premijer Andrej Plenković. Kako je bilo puno rasprave o tome treba li Hrvatskoj uopće LNG terminal, premijer je kazao da je on bio potreban ne samo zbog diversifikacije opskrbe nego i zbog utjecaja na cijene plina. Podsjetio je i da je prirodni plin tranzicijsko gorivo jer signalizira put od fosilnih prema obnovljivim izvorima energije, pa je taj projekt bitan i za proces zelene transformacije Hrvatske. Govoreći o geopolitičkom značenju LNG terminala, Plenković je kazao je da će se u godinama koje dolaze vidjeti koliko je realizacija toga projekta bitna i za Europsku uniju i za podrijetlo plina što će tu dolaziti. Taj je projekt, dodao je, bitan i za naše transatlantske partnere jer ga je SAD kontinuirano podržavao. Spomenuo je i druge projekte u hrvatskom energetskom sektoru te dodao da Vlada nastavlja raditi i na poticanju tranzicije na čistu energiju, kroz niz projekata usmjerenih na maksimalno i što bolje iskorištavanje postojećeg hidropotencijala i na korištenje novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Kada je riječ o energetskoj suradnji i Inicijativi triju mora, koju je, podsjetimo, uz Poljsku potaknula i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, od nje se novi predsjednik Republike Zoran Milanović distancirao. No distancirao je više sebe osobno nego Hrvatsku jer Plenković je ljetos i u Sofiji imao prilično optimistične poruke predanosti Hrvatske ovoj inicijativi koja okuplja 12 država članica EU-a između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. Države Inicijative triju mora trenutačno imaju 90 strateških projekata, a od toga je 11 hrvatskih, ukupno vrijednih 1,78 milijardi eura. A kako smo već spomenuli da energetika sve više postaje i političko pitanje, u početku nije bila vidljiva nikakva potpora EU-a te se činilo da ta inicijativa, uz potporu Amerikanaca i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kontrira Bruxellesu u nekim aspektima. Tada, u početku, ni Plenković nije pokazivao preveliku zagrijanost za tu inicijativu, no prije nekog vremena dojam kontriranja je potpuno nestao, Europska komisija (a i Njemačka) otvoreno je podržala Inicijativu. Inače, glavni je cilj Inicijative triju mora infrastrukturno povezivanje istočnog dijela EU-a po "uspravnici" sjever - jug. Infrastrukturni projekti kojima se želi ojačati taj istočni dio Unije uključuju i energetske (plin, električna energija), što je važno istaknuti. Amerikanci su od početka podržavali tu ideju jer u tome vide i energetsku sigurnost, odnosno smanjenje energetske ovisnosti tih zemalja o Rusiji. U tom kontekstu važan je i LNG terminal na Krku, no iz hrvatske Vlade naglašavaju kako to infrastrukturno povezivanje nije geopolitički usmjereno protiv Rusije jer "predviđeni protok plina iznosi manje od 10 posto ruskog izvoza u Europu".

"ZELENA" TRANZICIJA


Konačno, sada bi trebalo biti jasnije i pitanje energetske budućnosti Hrvatske, odnosno prelazak i na "zelene" potencijale, primjerice solarne, jer Hrvatska ima najbolju sinergiju sa sunčevom energijom. Kako ocjenjuje trenutačnu situaciju u korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, Aljoša Pleić, direktor "Accion Energije" za Hrvatsku i predsjednika Nadzornog odbora "Obnovljivih izvora energije Hrvatske" (OIEH), navodi: "Prema EU statistikama, Hrvatska je već danas u vrhu europskih država prema udjelu obnovljivih izvora energije (OIE) te je prešla 28 posto. Zacrtani cilj do 2020. bio je 20 posto. No, tome ne bismo trebali aplaudirati. Na tu se poziciju nismo popeli jer smo bili napredni i uspješni u implementaciji novih čistih tehnologija, već zahvaljujući statističkom uračunavanju korištenja biomase za grijanje i kuhanje u kućanstvima i velikom broju starih hidroelektrana. Značenje koje je nekada u Hrvatskoj imala hidroenergija, danas imaju energija Sunca, vjetra, geotermalna energija, biomasa, bioplin, a i nove strategije za vodik otvaraju put zelenom vodiku u budućnosti. Ažurirali smo ciljeve koji sada iznose 36,6 posto udjela u bruto neposrednoj potrošnji do 2030., koji bi se trebali ostvariti kroz nove investicije u OIE. Velik interes i velik broj projekata koji su u fazi razvoja pokazuju da imamo dovoljno potencijala za ispunjavanje zacrtanog cilja. Ako ćemo svemu tome pristupati pametno i strateški, vjerujem da ćemo ubrzati korištenje čiste energije i čak premašiti zadane ciljeve", kazao je Pleić. Naravno da je pozitivno tako razmišljati i djelovati, ali treba također voditi računa da se promjene ne mogu postići preko noći, nego kroz dugi niz godina, pri čemu je iluzorno očekivati da nafta i plin odu u ropotarnicu prošlosti dok je god podzemnih i podmorskih zaliha koje su u svijetu i dalje goleme.

Što se pak tiče rasprava oko aktualnog i rekordnog poskupljenja goriva (benzin, dizel) koje generira "domino-efekt" svih drugih poskupljenja, očekivano je u četvrtak reagirala i Vlada RH - donijela je uredbu prema kojoj trgovci naftnim derivatima u idućih 30 dana benzin mogu prodavati za najviše 11,10 kuna za litru, a dizel po 11 kuna! Ukoliko nakon toga ne dođe do stabilizacije, iako neke projekcije govore da bi do kraja godine trebalo doći do laganog smanjenja cijena na referentnim tržištima, Vlada će i dalje pomno pratiti situaciju i dodatno reagirati, napomenuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.



Uglavnom, uz sve nevolje s pandemijom, dolaskom jeseni gomilaju se i drugi problemi, pa i oni energetski. Pritom je medijski senzacionalizam i širenje panike najmanje što nam treba. Pustimo da Vlada radi svoj posao i kad je energetska problematika u pitanju, u interesu države i svih njezinih stanovnika.



Damir Gregorović
Hrvatska za nuklearke
Unatoč antinuklearnom raspoloženju diljem svijeta, sve se češće može čuti kako tranzicija prema nula netoemisija stakleničkih plinova neće biti moguća bez znatnijeg udjela nuklearne energije. Trenutačna plinska kriza u EU-u samo je pojačala rasprave o tome da je nužno revidirati dominantne antinuklearne energetske strategije. Bazični smjer energetske tranzicije je logičan. Prvo se iz upotrebe izbacuju intenzivnija ugljična goriva poput ugljena i naftnih derivata, a potom i ona manje intenzivna poput prirodnog plina, da bi na kraju korištenje fosilnih goriva bilo potpuno napušteno. U tom kontekstu, nuklearne elektrane, koje ne ispuštaju ugljikov dioksid u atmosferu, iznova postaju sve logičnije rješenje, pa se i Hrvatska pridružila sporazumu koji upravo ide u tom smjeru...

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Europa odgovorna za plinsku krizu jer nije zaključila dovoljno dugoročnih ugovora o isporuci plina s Moskvom...

Za energetsku budućnost Hrvatske važan je i prelazak na "zelene" potencijale, primjerice solarne, čime obiluje, energiju vjetra, geotermalnu energiju, biomasu...

Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: SINDROM (NE)ODGOVORNOSTI

Protiv činjenica nema argumenata

FRANS TIMMERMANS IZVRŠNI POTPREDSJEDNIK EK-a ZA EUROPSKI ZELENI PLAN

Klimatska kriza je i egzistencijalna kriza i nemamo vremena za gubljenje

KOLATERALNE KLIMATSKE ŽRTVE: KRIVAC JE PLIN METAN

Krave na stupu srama

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana