Objavljeno 12. listopada, 2021.
Samo u posljednjih deset godina u Europskoj uniji u prometnim nesrećama poginulo je više od 11.800 djece i mladih do 17 godina
Europski parlament radi veće sigurnosti na cestama do 2050. godine traži uvođenje strogih mjera kao što su nulta tolerancija na vožnju pod utjecajem alkohola te uvođenje ograničenja brzine do 30 kilometara na sat u naseljenim područjima. U okviru politike EU-a za sigurnost na cestama dugoročni strateški cilj je približavanje nultoj stopi smrtnih slučajeva i nultoj stopi teških ozljeda do 2050., tzv. viziji nula, a srednjoročni cilj je smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda za 50 posto do 2030. Za sada u Hrvatskoj 0,0 promila vrijedi za mlade vozače u dobi do 24 godine.
Visoka cijena
U Rezoluciji o sigurnosti na cestama EU-a, prihvaćenoj prošloga tjedna sa 615 glasova za, 24 suzdržana i 48 protiv, ističe se kako godišnje u Uniji u prometu život izgubi oko 22.700 ljudi, a oko 120.000 zadobije teške ozljede. Samo u posljednjih deset godina u Europskoj uniji u sudarima na cestama poginulo je više od 11.800 djece i mladih ljudi u dobi od 0 do 17 godina.- Napredak u smanjivanju stope smrtnosti u EU-u posljednjih godina stagnira, te Unija nije ispunila svoj cilj da se u razdoblju od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi, odnosno stopa smrti na cestama pala je za 36 posto. Navedene brojke neprihvatljiva su ljudska i socijalna cijena za građane EU-a, a eksterni troškovi povezani sa sudarima na cesti u EU-u čine dva posto njegova godišnjeg BDP-a - navode iz Europskog parlamenta. Kako dodaju, Švedska i dalje ima najsigurnije ceste jer ima 18 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a Rumunjska je na začelju te je u 2020. zabilježila 85 smrti u prometu na milijun stanovnika. U Hrvatskoj je u 2020. na milijun stanovnika bilo 58 poginulih, što je znatno iznad prosjeka EU-a. Broj smrtnih slučajeva na cestama pao je za 20 posto u 2020. godini i dosegnuo najniži broj ikada zabilježen. Između 2010. i 2020. godine taj je broj pao za 44 posto, stopom znatno brže od prosjeka EU-a, iako s vrlo visoke razine. U EU-u prosjek je 42 smrtno stradala.
To što je stanje na hrvatskim cestama tako loše i ne čudi kada se uzmu u obzir podatci iz Biltena o sigurnosti cestovnog prometa u 2020. gdje je evidentirano da je u prometu samo lani zaustavljeno nevjerojatnih 30.797 pijanih vozača te 50.779 vozača koji su vozili brže nego što je to dopušteno. Ti podatci odnose se samo na one zaustavljene pri nadzoru prometa.
Posebni fondovi
Zastupnici Europskog parlamenta upozorili su kako je prekoračenje brzine ključni faktor u oko 30 posto smrtonosnih sudara na cesti. Smatraju da bi Komisija stoga treba preporučiti primjenu sigurnih ograničenja brzine, poput automatske primjene najveće dopuštene brzine od 30 kilometara na sat u stambenim područjima i područjima s puno biciklista i pješaka. Kako bi se dodatno promicala sigurnost na cestama, zastupnici također inzistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod utjecajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25 posto svih smrtnih slučajeva na cestama.
Parlament zagovara i veća ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti cestovnu sigurnost i smatraju da se treba fokusirati na zone s najvišim brojem prometnih nesreća. Pozivaju države članice da uspostave nacionalne fondove za cestovnu sigurnost u okviru kojih će se novac od naplaćenih kazni usmjeriti u te projekte.
Za pravilnu provedbu sljedećih koraka u politici EU-a o sigurnosti na cestama, europarlamentarci pozivaju Komisiju da osnuje europsku agencija za cestovni promet kako bi se podupirao održivi, sigurni i pametni cestovni prijevoz. Koliki problem su alkohol i brzina, ali i općenito nekultura, samo na hrvatskim cestama svjedoči i podatak da su policajci u samo tri dana prošlog vikenda utvrdili 3882 prometna prekršaja. Najviše prekršaja - njih 1535 - odnosilo se na prebrzu vožnju, a u prometu je zatečen čak 321 pijani vozač. Neslavni rekorder vikenda zaustavljen je na području Virovitičko-podravske županije, a imao je 3,34 promila alkohola u krvi.
Sandra Lacić
SMANJENJE ZA 50 POSTO DO 2030. GODINE?
Izvjestiteljica Europskog parlamenta Elena Kountoura istaknula je kako Europljani predugo imaju neprihvatljivo velik broj poginulih na cestama. “Ako se Komisija i države članice obvežu unaprijediti cestovnu sigurnost, te uz snažnu političku volju i primjereno financiranje, realno je težiti tome da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030. godine. Već znamo što su uzroci smrtnosti u prometu”, rekla je Kountoura i pozvala EK i vlade država članica da primijene posebne mjere za potpore naporima spašavanja života, primjerice ubrzani prelazak na druge načina javnog prijevoza te uspostavu Europske agencije za cestovni promet.
POTICAJI ZA SIGURNOST
Europarlamentarci traže od Komisije da razmotri uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih i elektroničkih uređaja vozača opcijom “sigurnog načina vožnje”. Dodaju kako bi se za kupnju automobila s najvišim sigurnosnim standardima trebali ponuditi porezni poticaji i privlačni paketi osiguranja.