Osijek
PROFESORI TZK-A TESTIRALI UČENIKE

Srednjoškolci su spori, nezainteresirani i bez kondicije
Objavljeno 12. listopada, 2021.
Polovina testiranih učenika ne trenira i ne bavi se nikakvom rekreacijom

Dobro je poznato da je pandemija koronavirusa, posebice lockdown koji je vrijedio neko vrijeme, ostavila traga na tjelesnoj spremi građana, a to nije zaobišlo ni mlade. Zatvoreni u kući i prikovani uz računala, mnogi su mladi odustali od treniranja i rekreacije, što su u svojem istraživanju dokazala četiri profesora tjelesne i zdravstvene kulture: Daliborka Lesar iz Ugostiteljsko-turističke škole, Diana Trišler i Šimun Vasilj iz Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića te Anđelko Šimić iz Medicinske škole. Kako dijele istu sportsku dvoranu, imali su mogućnost testirati kondicijsko stanje učenika (njih 512) na istome mjestu. Testiranjem trčanja triju skupina učenika - onih koji treniraju, onih koji više ne treniraju i onih koji nikada nisu trenirali - došli su do poražavajućih rezultata. Skupina učenika koji treniraju u određenom je vremenu prešla 8900, a skupina učenika koji nikada nisu trenirali samo 7520 metara!



Traže treći sat


- Dokazali smo da je utjecaj pasivnog načina života u pretodne dvije godine imao loš utjecaj na učenike. Osim demotivacije tu je i njihova bezvoljnost, pasivnost i nezainteresiranost. Zamijetili smo također da kod visoke razine kondicije nakon kraće ili duže stanke kondicija opada. To ne iznenađuje, jer sportski klubovi nisu bili aktivni, učenici su bili prisiljeni sjediti po nekoliko sati za računalom i trening im je doslovno postao nebitan - zaključila je profesorica Lesar, naglasivši kako se profesori tjelesne i zdravstvene kulture već duže vrijeme bore za treći sat toga predmeta tjedno, što bi učenicima puno značilo.

Naime, iako se čini da dodatnih 45 minuta ne bi popravilo situaciju, prof. Šimić ističe kako je tjelesna i zdravstvena kultura organizirana uglavnom kao blok-sat, odnosno provodi se u jednome danu. Mišljenja je da bi s dodatnim satom trebalo rasporediti predmet na različite dane, jer učenici koji se sportom uopće ne bave preostalih šest dana u tjednu, nakon dana u kojem imaju tjelesnu i zdravstvenu kulturu, provode potpuno pasivno.

Potvrđuje to i prof. Vasilj, koji kaže kako je testiranje koje su proveli potvrdilo da su tjelesna sprema i kondicija učenika još gori nego prije pandemije.

- Mi smo i prije pandemije imali problem s neaktivnosti učenika, jer su mnogi jako slabo angažirani u sportu. Kad se pojavio koronavirus, i ono malo aktivnosti što su učenici imali u sportskim klubovima, nekakvim zadrugama i u teretanama prestalo je. Mišljenja sam da će zdravstvene posljedice tek naknadno biti vidljive, a valja podsjetiti da se sportske navike usađuju još dok se mladi školuju. Jako je važno i nakon prestanka školovanja njegovati tjelesnu kulturu - zaključuje Vasilj.

Sve to dobro zna i profesorica Diana Trišler, naglašavajući da je uvođenje trećega sata tjelesne i zdravstvene kulture redovito tema na brojnim stručnim vijećima i simpozijima na kojima je sudjelovala. Kako se taj problem još nije riješio, u godišnji plan i program prošle školske godine ona je ubacila tzv. izazove, što je učenicima, kaže, bilo poput nepostojećeg trećeg sata.

Uveli tzv. izazove


- Omogućavala sam im da jedni druge pozivaju na izazov. Jedan mjesec mjerili su broj koraka, drugi snagu ruku pa izdržaj u skleku, plenku, visu i tako redom. Bilo mi je drago kad su rekli da su tijekom pandemije trenirali kod kuće i na taj se način motivirali. Ipak, to nije dovoljno, a što je potvrdilo i ovo naše istraživanje među učenicima, koje je pokazalo da doista nisu u kondiciji, odnosno da se ne bave sportom onoliko koliko bi trebali – kaže Trišler.

Gledajući u brojkama, od 512 testiranih učenika njih 162 redovito trenira, njih 234 ne bavi se nikakvim treningom, a čak 116 učenika nikada nije treniralo. Koliko su sport i rekreacija važni, pokazuju i rezultati nakon trčanja u 20-metarskoj dvorani, odnosno broj prijeđenih kilometara u vremenu koje je za sve bilo jednako. Gotovo kilometar i pol manje prijeđenih kilometara u skupini učenika koji se nikada nisu bavili sportom u odnosu prema onima koji se sportom bave daje razloga za zabrinutost. Upitali smo stoga naše sugovornike što učiniti oko motivacije i promjene stanja, odnosno nedostatka kondicije.

- Moram naglasiti da mi za takvo stanje ne krivimo ni učenike, ni bilo koga drugoga, no činjenično je stanje da se nešto mora promijeniti. Taj prijedlog trećeg sata tjelesne i zdravstvene kulture tjedno bio bi dobar početak i vjerujemo da bi raspoređivanje tog predmeta na tri dana, a ne jedan dan u tjednu bilo početna motivacija - kaže prof. Lesar, dodajući da bi se u aktivnost mladih trebali uključiti svi dionici, u prvome redu kineziolozi. Stoga se naši sugovornici, svatko u svojoj školi i u svojim razredima, brinu da bar ta dva sata zaokupe pozornost učenika, odnosno svojim im primjerom i raznim savjetima daju do znanja da tjelesna aktivnost nije vezana isključivo uz školu, odnosno rijetke satove tjelesne i zdravstvene kulture.

Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da učenici sami, kažu naši sugovornici, opisuju pasivnost života u kojem su se našli. Svakako bi ih trebalo savjetovati o važnosti tjelovježbe, rekreacije ili bilo koje sportske aktivnosti. Naposljetku, nedostatak kondicije dovodi do nakupljanja masnoga tkiva, a nadalje i do pretilosti, a što, kažu naši sugovornici, nije bio predmet ovoga testiranja. No svakako su dokazali da pasivan način života negativno utječe na fizičko stanje srednjoškolaca. Valja imati na umu da je testiranje provedeno na uzorku učenika samo triju srednjih škola, ali vrlo je vjerojatno da je slična situacija i u ostalim školama, ne samo na području Osijeka nego i Osječko-baranjske županije.



Marija Mihelić
ZABORAVLJENE IGRE NA OTVORENOM
Starije generacije dobro se sjećaju raznih igara na otvorenom kojih su se igrale kao djeca. Upravo takve igre, upozorava profesorica Trišler, djeluju pozitivno na motoriku, no činjenica je da današnje generacije uopće nisu zainteresirane za takav način zabave.

- Mi smo kao djeca dosta boravili vani. Ne samo što smo trčali nego smo se i igrali gume, skrivača, žandara i lopova, penjali se po drveću. Sve su te igre, koliko god izgledale nevažne, odnosno dječje i pomalo neprivlačne današnjim generacijama, pozitivno djelovale na našu motoriku i mi smo svakako bili u drukčijoj kondiciji nego današnje generacije - upozorava profesorica Trišler.

Da je stanje zabrinjavajuće, potvrđuje i profesorica Lesar ističući kako je prije 15-ak godina za neka od školskih sportskih natjecanja bilo teško odabrati najbolje učenike jer ih je bilo puno i svi su, dodaje, bili zainteresirani, trenirali su u raznim klubovima...

- Danas u jednom razredu samo nekoliko učenika aktivno trenira, a ne tako davno situacija je bila puno drukčija - kaže profesorica Lesar.

SPORTSKE DVORANE
Dok se profesori tjelesne i zdravstvene kulture bore za uvođenje trećega sata u programe srednjih škola, dodatni je problem što nemaju sve srednje škole na raspolaganju sportsku dvoranu. Dodajmo da učenici Medicinske, Ugostiteljsko-turističke te Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića dijele jednu sportsku dvoranu, no tu priliku, rekli bismo, i sreću, nemaju sve škole.

Naime, naši sugovornici upozoravaju na to da na području Osječko-baranjske županije kronično nedostaje sportskh dvorana.

- Od ukupno 29 srednjih škola na području Osječko-baranjske županije samo njih 12 ima vlastitu sportsku dvoranu. Naravno da ta činjenica uvelike otežava ne samo rad profesora tjelesne i zdravstvene kulture nego i učenika, koji nemaju svoj prostor u kojem mogu kvalitetno odraditi satove tjelesne i zdravstvene kulture. Još ako naglasimo da je tih sati tijekom školske godine samo 70, problem je i veći - upozorava profesorica Lesar.

Dodajmo da Osječko-baranjska županija ulaže maksimalne napore u gradnju sportskih dvorana osnovnih i srednjih škola. Jedna se, primjerice, upravo gradi u Čepinu.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PREDSTAVILI SU SE USPJEŠNI

Zahvaljujući sredstvima iz EU fondova Osijek i županija se mijenjaju

2

GRAD RJEŠAVA PROBLEM SLOBODNIH MJESTA ZA AUTOMOBILE

Grade se parkirališta na "Vijencu"

3

PRIJEDLOG KOREKCIJE

Komunalna naknada
ide gore za 15 lipa