ĐAKOVO

Prema prometnoj sigurnosti RH je na dnu; osim, ponajprije, ljudskih gubitaka, zbog takve razine sigurnosti samo u 2019. godini trošak stradavanja u prometu u nas bio je osam milijardi kuna.

Upozorava na to, a u kontekstu pozivanja roditelja, javnosti i, napose, osnivača škola da djeca polažu ispit za vožnju biciklom, na početku nove školske godine sudski vještak i revizor za cestovnu sigurnost te voditelj autoškole "Ivan" iz Đakova, Hrvoje Crnoja. Jer, ističe, vrijeme kada se za dijete svladavanje vožnje biciklom uzimalo zdravo za gotovo prošlost je.

– Promet je sada mnogo veći, sve je više sudionika u njemu, a da bi došao do sigurnog sudionika u prometu, mora se početi od malih nogu. Itekako to vrijedi i za vožnju biciklom. Nije dovoljno samo da u vrtić povremeno dođe policijski službenik i djeci govori o sigurnom kretanju u prometu na način da dijete mora doći pravcem od točke A do točke B, jer ono te pojmove u toj dobi i ne razumije, ili na početku školske godine ući u razred s prvašićima i nešto im prigodničarski reći. Sigurnost u prometu za tu dob puno je više od toga – nastavlja Crnoja. Ističe, puno je mladih, djece koja voze bicikl.

– A osoba mlađa od 14 godina ne smije samostalno upravljati njime ako, počevši od navršenih devet godina, ne položi za vožnju biciklom. Do 16. je obvezna kaciga. No tu dolazimo do ključnog problema jer škole na području šest županija, a one su im osnivači, nisu organizirale ni jedan ispit, ni jednu edukaciju za djecu u polaganju vožnje biciklom, a tu mogućnost imaju od 2017. godine. Samo pet posto učenika petih razreda položilo je program za upravljanje biciklom – upozorava Crnoja. Ovaj đakovački prometni stručnjak kaže kako je idealna dob za to od 9. godine.

– Već u vrtićkoj dobi moraju se svladati osnovni elementi da dijete zna što je lijevo, što desno, provjeriti kada prelazi preko pješačkog prijelaza, uz koje mjere opreza i sl. S tim se treba početi u starijoj vrtićkoj skupini, kroz igru – poručuje Crnoja i dodaje kako program, ispite za polaganje vožnje biciklom provodi HAK preko škola, a on preko potonjih volontira u tom programu.

Na upit je li mu ikada neki roditelj došao u autoškolu s ciljem da se raspita kako i gdje mu dijete može položiti za bicikl, educirati se, Crnoja odgovara negativno.

– Ako nema edukaciju u školi, dijete se može educirati kod nas, i to besplatno. Ja mogu ispričati osnove, no sve oko polaganja ispita radi škola, pa je ovo moja poruka njihovim osnivačima, da se provode ispiti za bicikl. Nakon prolaska obuke, dijete je osposobljeno i dobiva vozačku dozvolu za bicikl. Za teorijski dio piše se online test, a praktični dio provjere znanja je na poligonu, ukupno oko 16 sati. Nažalost, sustavnog pristupa toj problematici nema, nego se sve svodi na revijalne aktivnosti – pojašnjava. Njegova autoškola prije dvije-tri godine organizirala je edukaciju u Budrovcima; od potrebnih 20, odazvalo joj se 18-ero djece.

A kakva nam je biciklistička svijest i infrastruktura za taj dio sudionika u prometu? Đakovo staze za njih ima odnedavno i sada se, ocjenjuje Crnoja, događa "sukob vozača automobila i biciklista".

– Nisu naviknuli jedni na druge; ne samo mladi nego i velika većina odraslih ne zna kako pravilno koristiti biciklističku stazu. Facebook grupa ‘Đakovački prometni (ne)red‘ imala je raspravu o biciklističkim stazama s oko 400 komentara. Ponudio sam se da ću besplatno predavati o tome, a mom se pozivu odazvao samo jedan sugrađanin – ističe Crnoja.