Nije moguće govoriti o osječkim Židovima, kojih je prema popisu stanovništva iz 2011. bilo samo 31, bez da se osvrne na bogatu prošlost ove zajednice i strašnu činjenicu holokausta, presudnu za praktički nestanak ove etničke grupe. O povijesti osječkih Židova u Židovskoj općini Osijek govorila je povjesničarka iz Zagreba dr. sc. Ljiljana Dobrovšak.

Osijek je u ovome dijelu Europe bio jedan od rijetkih gradova koji je imao dvije židovske općine. Ona druga bila je u Donjem gradu, a razlog je bio u teritorijalnoj razjedinjenosti grada i otežanoj mogućnosti putovanja (primjerice zimi) u sinagogu u Gornjem gradu.

Doktorica Dobrovšak autorica je knjige "Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata", u izdanju Židovske općine Osijek, i vjerojatno najkompetentnija osoba koja se bavi poviješću Židova u Hrvatskoj. Svoje predavanje počela je podsjećanjem na arheološke dokaze koji govore kako je na prostoru današnje Murse vjerojatno postojala mala židovska zajednica. U srednjem vijeku i za vrijeme otomanske vladavine Židovi se u Osijeku ne spominju. S obzirom na stalnu zabranu naseljavanja Židova i drugih nekatolika u Slavoniji, Židovi se pojavljuju tek povremeno, kao putujući trgovci. Ipak, zabilježeno je doseljavanje nešto židovskih doseljenika iz Gradišća u Dardu, na posjed grofova Eszterházyja. Prvi Židov koji je postao Osječaninom bio je Michael Singer, tada u službi austrijskog generala. Do useljavanja u većem broju dolazi nakon bečkog Patenta o snošljivosti 1783., i slične odluke Hrvatskog sabora iz 1840. O kojim je brojevima riječ svjedoči podatak iz 1814. o četiri židovske obitelji (Singer, Herschl/Hirschl, Kraus i Pfeiffer), s 24 člana u Donjem gradu i triju židovskih obitelji u Gornjem gradu. Gornjogradska židovska općina osniva se 1849., a donjogradska nastaje 1862. Prvi predsjednik Gornjogradske židovske općine zvao se Marcus Spiller. Židovska se zajednica razvija, otvaraju groblje na Čepinskoj cesti i vjersku školu (1852.), Osijek dobiva svog rabina (1856.), a osnivaju se i društva Hevra kadiša (1852.) i Izraelitsko dobrotvorno gospojinsko društvo (1858.). Od 1860. osječki Židovi uključuju se i u politički život. Židovi trećeg naraštaja u Osijeku postaju ugledni poduzetnici u sferi industrije, trgovine, bankarstva, obrtništva i ugostiteljstva. Primjerice, hotel Royal bio je u vlasništvu obitelji Görög/Grünbaum. Židovi se ističu u mlinskoj industriji, proizvodnji šećera, graditeljstvu, tiskarstvu... Brojni osječki odvjetnici i liječnici iz razdoblja međuraća bili su upravo Židovi. D. Celing