Objavljeno 24. rujna, 2021.
U sklopu manifestacije Dani meda u Hrvatskoj, koja se tradicionalno održava početkom listopada u Osijeku, jučer je u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek održano 26. ocjenjivanje kvalitete sortnih vrsta meda. Premda je riječ o nacionalnom ocjenjivanju, manifestacija je privukla velik broj inozemnih pčelara, što joj daje međunarodni karakter.
- Naše ocjenjivanje meda zanimljivo je inozemnim medarima. Od ukupno primljenih 97 uzoraka meda 29 uzoraka stiglo je iz susjednih zemalja - Mađarske, Bosne i Hercegovine te Srbije. Rezultat je to dobre suradnje i ugleda našeg nacionalnog ocjenjivanja u tim zemljama, jer imamo tradiciju dugu 26 godina, kao i poveznicu sa znanošću, jer naš je partner u ovom ocjenjivanju Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku - ističe Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odjelu za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a ŽK Osijek.
Svaki uzorak meda prolazi mikroskopsku i fizikalno-kemijsku analizu te na kraju i senzoričko ocjenjivanje, koje je jučer priređeno u HGK-u ŽK Osijek. Potvrđuje to izv. prof. dr. sc. Ivana Flanjak, s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku: "Mikroskopska, odnosno peludna, analiza pokazuje peludni spektar u medu, a fizikalno-kemijska analiza pokazuje kako pčelar rukuje s medom. Usto, utvrđujemo specifična senzorska svojstva, a to su: miris, okus, boja, gustoća i bistrina meda. Sve to skupa određuje kvalitetu meda."
Iako ne krije zadovoljstvo velikim odazivom pčelara, Igor Mikulić ističe da je ova pčelarska godina bila prilično loša, a takva nije bila već niz godina. "Najvažnija pčelarska paša je u svibnju, to je bagremova paša, a ona je potpuno zakazala. Uzrok su kiše i vrlo niske temperature. Rijetko je kada u svibnju potrebno prihranjivati pčele da ne bi bile gladne, jer su u svibnju i lipnju najvažnije pčelinje paše", objašnjava Mikulić.
Prošle je godine zabilježena znatno manja proizvodnja meda od uobičajene. U Hvatskoj ima oko 7000 pčelara, godišnja proizvodnja iznosi oko 8000 tona, no prošle je godine proizvedeno 5000 tona, a ove se godine procjenjuje još manja proizvodnja od prošlogodišnje.
Usto, na ocjenjivanje je stigao i manji broj nekih vrsta meda. Dominiraju cvjetni medovi, međutim, malo je medova od bagrema, kestena, kadulje, lipe i drugih sortnih medova. Organizatore ipak raduje da su uzorci meda stigli iz cijele Hrvatske, primjerice, i iz Istre i Dalmacije. Proglašenje pobjednika je 2. listopada u HGK-u ŽK Osijek. Vesna Latinović
prof. dr. sc. Dragan Bubalo
Agronomski fakultet Zagreb
Ne pamtimo ovako lošu pčelarsku godinu, jer rijetke su godine kada pčelari hrane pčele u svibnju jer one ne mogu naći dovoljno resursa u prirodi. Bagremova paša definitivno je podbacila, što se vidi iz pristiglih uzoraka, kojih ni približno nema onoliko koliko se to očekuje u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovo je već treća godina da imamo problema s bagremovom pašom, a razlog su klimatske promjene. Naime, ne može dugo biti lijepo vrijeme, a u travnju se dogodilo smrzavanje, koje je desetkovalo bagrem, ali i druge biljne vrste s kojih pčele skupljaju med. Takva situacija odrazila se i na voće, poznato je da su manje rodile šljive, trešnje, višnje, marelice i drugo voće. Nakon toga pčele su se djelomice oporavile, no ipak nas je iznenadio mali broj uzoraka meda od kestena i lipe. Srećom, kadulje je bilo u priobalju. Nadamo se da se radi o kvalitetnim medovima, što će naše ocjenjivanje potvrditi.