ŽUPANJA - Na račune šest gradova i 25 općina Uprava šuma Podružnica Vinkovci (UŠPV) lani je uplatila ukupno 16.930.139 kuna šumskog doprinosa.

Najveći je dio lokalnih jedinica s područja Vukovarsko-srijemske županije, gdje se prostire čak 95 posto od 73.008 hektara površina kojima ona gospodari, a četiri su iz Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Riječ je o redovitom doprinosu koji Hrvatske šume uplaćuju lokalnoj samoupravi na čijem su području šume koje eksploatiraju, kao naknadu za vrijednost prodaje drveta na panju. Zakonom o šumama iz 2018. godine definirano je da pravne osobe koje prodaju proizvode iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) plaćaju šumski doprinos u visini od pet posto prodajne cijene proizvoda na panju (ranije bilo 3,5 posto), a deset posto lokalnim jedinicama sa statusom potpomognutih područja.

U UŠPV-u napominju da je donošenjem novog Zakona vidljivo osjetno povećanje sredstava šumskog doprinosa, čiji je prosjek za proteklih šest godina iznosio 11.478.239 kuna. U 2016. godini, primjerice, lokalnim je jedinicama na tome području isplaćeno 5.946.490 kuna. Sredstva sjedaju na poseban račun i koriste se isključivo za financiranje gradnje komunalne infrastrukture.

Više od 12 milijuna kuna šumskog doprinosa lani je isplaćeno trima općinama: Drenovci (3,8 milijuna kuna), Nijemci (3,6 milijuna kuna), Vrbanja (3 milijuna kuna) te gradu Otoku (približno 2,2 milijuna kuna). Ostali isplaćeni iznosi kreću se po nekoliko stotina tisuća, nekoliko desetaka tisuća te samo nekoliko stotina kuna. Primjerice, Općini Bošnjaci lani je na račun sjelo gotovo 800 tisuća kuna, Gradu Županji 510 tisuća kuna, a nešto manje Mikanovcima, Babinoj Gredi i Vinkovcima. Sudeći prema isplaćenom doprinosu, sjekači su lani jako malo radili na području grada Đakova, koji je uprihodio 1586 kuna od eksploatacije šuma. Najmanje su dobile općine Nuštar – 717 kuna i Tovarnik – 456 kuna.

Općina Drenovci pod šumom ima gotovo 11.000 hektara. Bivši načelnik Jakša Šestić godinama je upozoravao da bi iznos šumskog doprinosa trebao biti veći i da bi način njegova obračuna trebala biti mješavina fiksnog iznosa po hektaru šumske površine i postotak od posječene mase, ali isključivo prema tržišnim vrijednostima.

Lokalni čelnici u Vukovarsko-srijemskoj županiji drže da lokalna zajednica mora imati veće koristi od šume kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa na tome području s obzirom na goleme količine drvne mase koja se ondje siječe i potom odvozi u bogate dijelove Hrvatske, gdje se i prerađuje. Ističu kvalitetu hrastovine, kao vrlo skupe sirovine kojom se bogate drugi krajevi, dok krajnji istok grca u problemima i svim silama pokušava potaknuti gospodarski razvoj i zaustaviti iseljavanje.

A konstantno se upozorava na nužnost poticanja malih i srednjih proizvođača, kojima treba omogućiti dovoljno sirovine za rad i finalizaciju proizvoda.

I lokalni i županijski čelnici traže da što više drvne mase ostane u tome kraju i omoguće razvoj drvnog sektora.