Ukupni pobjednik i dobitnik Zlatne bilance, nagrade koju Financijska agencija (Fina) dodjeljuje najuspješnijem poduzetniku, prema financijskom rejtingu u 2020. godini osječka je informatička tvrtka Mono. Vijest koja je obilježila kraj kolovoza bila je posebno važna za slavonske tvrtke - uz Mono, koji je bio dobitnik za najbolju tvrtku i u kategoriji Informacije i komunikacije, još su tri tvrtke bile pobjednice u svojim kategorijama.

Usporedni podatci koje je Fina objavila sredinom rujna pokazuju kako su prošle godine nakon Zagreba upravo poduzetnici Osijeka ostvarili najveću konsolidiranu dobit. Slijede ih poduzetnici Varaždina, a među top-deset gradova prema kriteriju netodobiti još su Karlovac, Sveta Nedelja, Rijeka, Čakovec, Solin, Vukovar i Kutina. Konsolidirana netodobit poduzetnika u toj skupini gradova lani je iznosila 16,6 milijardi kuna, a konsolidirana netodobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila je 20,97 milijardi kuna. U navedenih top-deset lani je bilo 62.365 poduzetnika, a zapošljavali su 493.716 radnika.



Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit u deset najvećih gradova, koji su u ukupnom poduzetništvu u 2020. godini imali 44,9 posto broja poduzetnika, 52,1 posto broja zaposlenih, 62,8 posto ukupnih prihoda, 64,5 posto dobiti razdoblja, 52,2 posto gubitka razdoblja i 79,1 posto netodobiti. Razlog tomu, kako navode iz Fine, prije svega je udjel poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu. Zagrebački poduzetnici, njih 46.347, s 369.080 zaposlenih, ostvarili su najveću netodobit, 12,2 milijarde kuna, što je 73,5 posto netodobiti svih poduzetnika u zemlji.

Dakle, tri četvrtine dobiti ostvarili su poduzetnici glavnog hrvatskog grada. Koliko takav podatak, koji upozorava na izrazitu koncentraciju, pa i ovisnost, ukupnog poslovanja u hrvatskom glavnom gradu, može zapravo biti zabrinjavajući za domaću ekonomiju? No to, pokazuju ekonomski udžbenici, nije ništa neuobičajeno.

- Kada govorimo o ekonomiji, jedan od prvih pojmova koji bi nas mogao asocirati na nju jest "isplativost". Uistinu, kada sagledamo pokazatelje o profitabilnosti poduzetnika Hrvatske, jasno je da je najveći dio "ekonomske moći" upravo u velikim gradovima - kazuje Nataša Drvenkar, s Katedre za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Za to će podastrijeti razloge - lokacija poduzeća može utjecati na produktivnost od dva do čak 20 %, ovisno o djelatnosti. Nadalje, blizina izvoznih tržišta omogućava lakše preživljavanje manje produktivnih poduzeća, a dostupnost brze ceste/autoceste može povećati proizvodnju poduzeća za 16 % i rast produktivnosti poduzeća od 24 %. Udvostručenje veličine grada na rast produktivnosti radnika i poduzeća obično utječe između dva i sedam posto, opet ovisno o djelatnosti. Velika urbana područja u EU-u (više od 500.000 stanovnika) stvaraju oko 48 % BPD-a EU-a, a glavni gradovi obično stvaraju BDP koji je 37 % veći od nacionalnog prosjeka. BDP Grada Zagreba čini 34,3 % BDP-a Hrvatske i 78.493 kune po stanovniku viši je od hrvatskog prosjeka. Evidentno je kako stanovništvo u velikim gradovima zarađuje, prosječno u svijetu, 21 % više od ostalih gradova/regija u zemlji, stoga se situaciji u Hrvatskoj ne treba čuditi.



- Naravno, ne treba zanemariti dugogodišnji problem regionalnih neravnoteža i dugoročnih posljedica na regionalni ekonomski rast i razvoj ovog kraja. Grad Zagreb, kao i gotovo svaki drugi glavni grad u svijetu, sjedište je najvećih poduzeća i institucija, geografski i prometno dobro pozicioniran, pa kao takav privlači ulaganja i koncentracija je visokokvalificiranog (brzo dostupnog) kadra velika - kaže Drvenkar.

U današnje vrijeme, uz težnje nacionalnih ekonomija, EU ciljano unaprjeđuje (manje razvijene) regije, utječe na poboljšanje konkurentnosti, sadržaja i infrastrukture gradova te jača ukupne konkurentske kapacitete, a ujedno utječe i na ruralne regije.

- Manji gradovi, poput Osijeka, često mogu biti izvrsni okidač za rast i razvoj novih poduzeća i transformaciju postojećih jer je poduzetnička zajednica često puno bolje povezana u manjim gradovima nego u većim, primjerice, ovdje je to osječki IT sektor. Suradnja s obrazovnim sustavom i lokalnom/regionalnom vlasti može biti puno kvalitetnija u pitanju razvoja, zatim niži su fiksni troškovi, bolja je i lakša promidžba, koja se onda "daleko čuje" - kaže naša sugovornica.

Da je Osijek dovoljno velika sredina za poslovanje, smatra i Igor Marković, vlasnik tvrtke koja zapošljava pet djelatnika.

- Osijek je dovoljno velika sredina za poslovanje nas malih, kooperantski radimo za industrijsku proizvodnju u Slavoniji. U Osijeku imamo sve potrebne javne servise, kao i potrebne institucije podrške poput Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Podrška našem poslovanju dolazi i od Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Zagreb? Za sada imamo ovdje sve što nam je potrebno za naše kvalitetno i profitabilno poslovanje - kaže naš sugovornik.

Prema svim pokazateljima, poduzetnici Osijeka bilježe rast u odnosu prema 2019. godini. Naime, ako se malo detaljnije pogleda Finina analiza, Osijek zauzima četvrto mjesto po broju poduzetnika, broju zaposlenih, ukupnom prihodu, ukupnoj dobiti razdoblja i čak drugo mjesto po netodobiti u Hrvatskoj za 2020. godinu. Konsolidirana netodobit iznosila je 669,6 milijuna kuna. Tim rezultatima Osijeka najviše je pridonijela tvrtka Žito d.o. o. Ostvarili su 6,7 % ukupnih prihoda deset najvećih poduzeća u Hrvatskoj, a zauzeli su peto mjesto među deset najvećih po broju zaposlenih.

- Ako uzmemo u obzir kako jedino prerađivačka industrija ima moć transformacije nacionalne ekonomije, temeljeno na stvaranju dodane vrijednosti proizvoda i usluga, i kako ona stvara od 70 do više od 90 % izvoza razvijenih ekonomija u svijetu, a jedno radno mjesto u prerađivačkoj industriji stvara od 0,5 do 2 nova radna mjesta u ostalim djelatnostima, onda su to izuzetno pozitivne i obećavajuće vijesti. Osim toga, ako se detaljnije pogledaju rezultati i ostalih poduzetnika, opet su oni najveći iz područja industrije. Pri tome industrije 4.0 i 5.0 neće "izbrisati" postojeća radna mjesta, kako se to očekuje. Štoviše, te će industrije omogućiti nova zaposlenja i širenje pozitivnih utjecaja na nadgradnju tradicionalne industrije, na ostale djelatnosti i životni standard lokalnog i regionalnog stanovništva - kaže Drvenkar.

Dobrim rezultatima poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu, prema podatcima Fine, najviše je pridonijela Hrvatska elektroprivreda, Varaždina Zagorje-tehnobeton, Karlovca HS Produkt, Svete Nedjelje Specijalna bolnica za opću kirurgiju i ginekologiju te radioterapiju ONKOL. Rezultatima Rijeke najviše su pridonijele Plodine, rezultatima Čakovca TMT, Solina AD Plastik, Vukovara Prvo plinarsko društvo i Kutine Petrokemija.