Nužno je držati škole otvorenima - zaključak je to istraživanja Instituta za društvena istraživanja o utjecaju pandemije i potresa na odgojno-obrazovni sustav, koje je predstavljeno ovoga kolovoza. Riječ je o znanstveno-istraživačkom projektu Jokića i Zrinke Ristić Dedić, provodilo ga je19 znanstvenika s četiri sveučilišta i dva javna znanstvena instituta, sudjelovala je 161 škola, 161 ravnatelj, 4796 učitelja i nastavnika te 27.023 učenika četvrtog, šestog i osmog razreda osnovne te drugih i završnih razreda srednje škole.

- Na živote značajnog dijela učenika različitih dobi pandemija je imala negativan utjecaj. Pandemija je izazvala i određene pozitivne promjene kod dijela učenika kroz poboljšanje odnosa s bližnjima. Posebno se ističe utjecaj negativan utjecaj na psihičko zdravlje, i to naročito u srednjoškolskoj dobi. Navedeno postaje značajan društveni i javnozdravstveni problem koji ima jednaku težinu, a možda i dugoročnije posljedice od pandemije kroz koju prolazimo - upozorili su Ristić Dedić i Jokić.



Naime, 59,1 posto maturanata reklo je kako utjecaj pandemije na njihov život bio negativan, ili izuzetno negativan, dok isto misli 37 posto učenika šestog razreda. Ipak, nije sve tako crno. Trećina maturanata smatra da je pandemija pozitivno utjecala na njihove odnose s članovima obitelji, dok 29 posto učenika šestih razreda ima bolje odnose s bliskim prijateljima.



Međutim, čak 43,9 posto učenika osmog razreda kaže kako je pandemija negativno, ili izrazito negativno utjecala na njihovo bavljenje tjelesnom aktivnošću i sportom. Najviše zabrinjava ipak to što 52,4 posto maturanata iskazuje da je pandemija negativno, ili izrazito negativno utjecala na njihovo psihološko zdravlje.



Rad u školi je zbog pandemije postao izrazito zahtjevniji i za nastavnike, oni izvještavaju o većoj razini stresa u odnosu na razdoblje prije pandemije. A da čak i nošenje maski ima negativne posljedice za nastavu, smatraju i učenici i nastavnici. Tako 67,6 posto maturanata iskazuje da je nošenje maski imalo negativan, ili izrazito negativan utjecaj na iskustvo nastave, dok isto 67,6 posto nastavnika također smatra da maske negativno utječu na kvalitetu nastave u njihovu predmetu.



Ristić Dedić i Jokić zaključuju kako je nužno pokušati nadoknaditi odgojno-obrazovne gubitke u školovanju djece i mladih nedvosmislenim obrazovnim politikama od početka ove školske godine, ali i kako je nužno adresirati psihosocijalno stanje učenika hitnom izradom sustavnih mjera i politika te pokazati razumijevanje za povećanje zahtjevnosti posla svih zaposlenih u školama tijekom pandemije.