Regija
OBILJEŽENA ZNAČAJNA OBLJETNICA

Prije trideset godina oslobođena vojarna
Objavljeno 17. rujna, 2021.
SLATINA - Intoniranjem hrvatske himne, minutom šutnje za sve poginule i preminule branitelje te polaganjem upaljenih lampiona kod spomen-ploče na vratarnici nekadašnje vojarne u Slatini, obilježena je 30. obljetnica oslobođenja slatinske vojarne i graničnih karaula Zanoš u Kapincima i Bobrovac u Noskovcima.

Lampione su položili predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici Grada Slatine i Virovitičko-podravske županije, a toga značajnog događaja na samom početku Domovinskog rata, 16. rujna 1991. godine, njegovu značenju za daljnji tijek rata i događaja koji su mu prethodili prisjetili su se predsjednik Hrvatskoga časničkog zbora Ogranak Slatina Vlado Međumurac, predsjednik Udruge HVIDR-a Slatina i zamjenik gradonačelnika Ilija Nikolić te dožupan Marijo Klement.

Nakon postavljanja barikada i okupacije Voćina kao dijela slatinskoga područja 18. kolovoza 1991. te tragedije ubojstva 24 osobe u potpapučkim selima Balincima, Četekovcu i Čojlugu, 4. rujna, mnogi dragovoljci priključili su se hrvatskim obrambenim snagama i započele su aktivnosti na zauzimanju slatinske vojarne i graničnih karaula. Izvršena je blokada, zapriječen je ulaz i izlaz iz vojarne, isključen je dovod struje i vode, a ukinuta je i svaka komunikacija s drugim vojarnama, nadređenim zapovjedništvom i graničnim karaulama. U takvim okolnostima hrvatskim braniteljima 16. rujna predala su se tri oficira i 32 vojnika, i bila je to prva oslobođena vojarna na velikom području od Koprivnice do Osijeka. Istoga dana zauzeta je i karaula u Kapincima s jednim oficirom i 17 vojnika, a sutradan i karaula u Noskovcima s jednim oficirom i 20 vojnika. Oficiri su prebačeni u Bjelovar, a vojnici su posredovanjem Crvenog križa dobili civilna odijela i upućeni su svojim kućama.

Oslobođenje slatinske vojarne bilo je iznimno značajno zbog nekoliko razloga. Hrvatski su branitelji došli do značajnih količina različitog oružja i vozila, prestala je izravna opasnost od napada na grad koji je trebao postati središte tzv. SAO Zapadna Slavonija, a otklonjena je i opasnost od zauzimanja jedine cestovne i željezničke poveznice središnje Hrvatske s istočnom Slavonijom. Osim toga, ti događaji pozitivno su djelovali na moral hrvatskih branitelja. P. Žarković
Najčitanije iz rubrike