Hodanje je široko pristupačna tjelesna aktivnost. Rijetko je povezana s ozljedama i mogu je prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Hodanje je jednostavno i ne zahtijeva posebne sposobnosti ni vještine.

Prednost hodanja u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je da ono ne mora biti ni intenzivno ni dugotrajno kako biste počeli popravljati svoje zdravstveno stanje. Osnovno pravilo hodanja je hodanje u skladu sa svojom kondicijom. To ne znači da lagano šetamo, nego moramo maksimalno brzo hodati, a da se ne zapušemo. Ako se zapušemo valja usporiti hodanje dok disanje ne postane normalno, a zatim valja ponovno ubrzavati hod. Cilj hodanja nije da se zapušete, nego da se što skladnije krećete prema vašim tjelesnim sposobnostima.Redovito hodanje u pravilnom položaju tijela tijekom 30 minuta pet dana tjedno dokazano smanjuje rizične čimbenike te donosi cijeli niz dobrobiti cjelokupnom zdravlju "hodača". Ono smanjuje rizik od nastanka nekih oblika raka (dojke i debelog crijeva), šećerne bolesti tip 2, bolesti srca i krvnih žila te depresije. Osim toga, produžava očekivano trajanje života, čak i kod pojedinaca koji pate zbog prekomjerne tjelesne težine i/ili povišenoga krvnog tlaka. Nadalje, hodanje povećava i mineralnu gustoću kostiju te uravnotežava razine lipoproteina u krvi. Dokaza o pozitivnom učinku hodanja na zdravlje ima napretek, a studije o duljini i intenzitetu često se provode.

U posljednjoj takvoj, objavljenoj u časopisu američke medicinske udruge (JAMA), znanstvenici su pratili dvije tisuće muškaraca iz četiri američka grada. Skupina muškaraca prosječne dobi nešto više od 45 godina nosila je akcelerometre koji su svakodnevno bilježili broj i intenzitet njihovih koraka. Eksperiment je počeo 2005. i trajao je do 2018. godine, dokad je 72 posto članova izvorne skupine umrlo. Rezultati su pokazali da postoji manji rizik od prerane smrti u osoba koje su dnevno prehodale 7000 koraka u usporedbi s onima koji su koračali manje. Intenzitet hodanja nije imao učinak na mortalitet.

Znanstvenici smatraju da će povećanje broja koraka u najmanje aktivnoj populaciji znatno pridonijeti njihovu zdravlju, no nakon određenog praga dodatni koraci više nemaju dodatan učinak. "Više od 10 tisuća koraka dnevno nismo povezali s dodatnim smanjenjem rizika od preuranjene smrti", napisali su. Premda rezultati uvelike potvrđuju ono što smo već znali o dobrobiti hodanja iz prethodnih studija, novi prag od 7000 koraka bez sumnje je lakše ostvariv nego 10.000, i mogao bi motivirati na hodanje i one koji mu nisu skloni.

"Broj koraka u danu jednostavan je i lako mjerljiv cilj i odličan je način promocije zdravlja", rekla je Paluch. "Sedam tisuća koraka dnevno mogao bi biti realan cilj i za najmanje aktivne pojedince."