Gradonačelnik Ivan Radić dolaskom u Kuhačevu 9 i preuzimanjem odgovornosti za rad gradske uprave suočio se s nizom problema koje mu je u nasljeđe ostavila prethodna uprava koja se njima jednostavno ili nije željela baviti ili ih pak nije znala razriješiti.

Kosturi zaostali u ormarima gradskih ureda počeli su ispadati u redovitom ritmu, kako je koji od problema isplivavao na površinu, tako su se otvarale sve veće pukotine u funkcioniranju pojedinih gradskih odjela. To nisu ni samo komarci, ni nefunkcionalni dječji vrtići za čije je rješavanje trebalo odlučnosti koja nije stanovala u Kuhačevoj dulje vrijeme, već se radi o mnoštvu problema na koje su naše sugrađanke i sugrađani nailazili pri pokušaju dolaska do potrebnih građevinskih ili nekih drugih dozvola, raznih rješenja ili najobičnijih odgovora na pitanja nužnih za njihov svakodnevni rad ili život. Premda se neki od njih nekome mogu činiti beznačajnim problemima zbog kojih nije potrebno "dizati prašinu", riječ je o stvarima iznimno važnim za funkcioniranje normalnog života u gradu zbog kojih jedna gradska uprava uostalom i postoji. Činjenica je da su zdravstveni problemi tadašnjeg gradonačelnika Ivana Vrkića zbog kojih je duže vrijeme izbivao s posla doveli do svojevrsnog "raspada" sustava jer njegovi zamjenici nisu bili dorasli situaciji u kojoj su se našli, a sve je eskaliralo posljednjih šest mjeseci kada je već svima bilo jasno da tadašnje vodstvo broji svoje posljednje dane mandata. Tome je dodatno, dakako, pridonijela i pandemija COVID-19 koja je dovela do zatvaranja i rada od kuće, što je mnogima u gradskoj upravi bila izlika i za još slabiji angažman, pa čak i nerad. Kod mnogih su te navike, nažalost, ostale i nakon dolaska nove vlasti koja je, međutim, odlučna ne tolerirati takav pristup.

Radić je sa svojim najbližim suradnicima još u predizbornoj kampanji najavljivao kako želi gradsku upravu podići na razinu maksimalne učinkovitosti, a to je moguće samo potpunim angažmanom svih zaposlenika, od djelatnika ureda do pročelnika odjela. Neslužbeno doznajemo kako je u ponedjeljak kao prvi korak do postizanja toga cilja uveden "dnevnik rada" koji bi svi zaposlenici gradske uprave trebali svakodnevno voditi. Ključnim, naime, smatraju potrebu za analizom dnevno utrošenog vremena i angažmana na radnom mjestu, a radi postizanja optimalnog i što učinkovitijeg obavljanja radnih zadataka. Dnevnik rada u biti je excel tablica u koju će svaki zaposlenik u nadolazećem razdoblju upisavati aktivnosti koje je toga dana odradio, a koje bi obuhvatile i vrijeme utrošeno na upite naših sugrađana i pravnih osoba te osobni komentar ako bi to zaposlenik smatrao potrebnim. Podatci iz tog dnevnika rada zaposlenika omogućili bi upravi uvid u cjelokupnu organizaciju poslovanja, učinkovitost svakog radnog mjesta, što bi je na koncu dovelo do spoznaja koje je poslove moguće automatizirati ili grupirati te kod kojih je potrebno provesti dodatnu preraspodjelu.

Prema neslužbenim informacijama, dio je gradskih službenika sa zadovoljstvom dočekao ovaj potez nove uprave, dok je dio ostao konsterniran.