Zdravlje
LJEKOVITO BILJE: SAMBUCUS

Sokrat je govorio da bazga može zamijeniti sve lijekove
Objavljeno 26. srpnja, 2021.
Flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni su za većinu njezinih ljekovitih svojstava

Bazga (ostali narodni nazivi: zova, baz, baza, bazgovina, zovika, aptovina, bujad, abda, aptika...; lat. Sambucus) biljni je rod listopadnih grmova ili niskog drveća.



Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere, ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi upotrebljavaju se u prehrani i medicini. Bazga pripada među najstarije i najljekovitije biljke Europe. Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna i crvena bazga. Kod nas se najčešće koristi crna bazga - Sambucus nigra.

Za dišne puteve


Bazga je tisućljećima u službi čovječanstva. Hipokrat je znao govoriti da mu bazga može zamijeniti sve lijekove. Kod starih naroda bazga je bila simbol rođenja i smrti, služila je za zaštitu od zlih sila. Stari Europljani i Indijanci koristili su bazgu u liječenju upala, probavnih tegoba, žutice, ženskih bolesti i gripe.

Cvjetovi bazge bogati su glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja. Zbog toga se bazga koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma. Veliki je saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje. Ako osjećate da ćete dobiti gripu, pojedite četiri žlice bobica bazge. Za liječenje gripe i prehlade možete koristiti i ekstrakt bazge koji možete kupiti u trgovinama zdrave hrane i biljnim ljekarnama.

Korisna je kod astme i upale dišnih puteva jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja. U proljeće cvijet bazge možete koristiti kao sredstvo protiv peludnih alergija. Bazga ima i detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi. Ova biljka može pomoći kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa. Osim kao laksativ, djeluje i kao diuretik te pridonosi zdravlju bubrega. Koristi se u stanjima gdje je potrebno jače znojenje te liječi vodenu bolest. Zbog tih svojih laksativnih, diuretičkih i detoksikacijskih svojstava odlična je kao pomoć u mršavljenju. Bazga se koristi i u kremama protiv pjega i mrlja na koži. Zbog svojeg adstringentnog djelovanja čest je sastojak krema za akne.

Primjena i berba


Bazga je ljekovita biljka širokog spektra djelovanja koja može pomoći kod: astme i alergije, akni i pjega na koži, gripe i prehlade, čišćenja organizma, vodene bolesti, oslabljenog imuniteta, degenerativnih bolesti, čireva i konjunktivitisa, mršavljenja, dijabetesa te probavnih tegoba.

Svi dijelovi bazge su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice. Mladi izboji i listovi beru se u travnju i svibnju. Djeluju kao diuretik, koriste se za čišćenje krvi i liječenje dijabetesa. Cvjetovi se beru krajem svibnja, samo po sunčanom i suhom vremenu te se malo posuše na suncu. Najčešće se koriste za poticanje znojenja i liječenje bolesti dišnog sustava. Kora s grana i stabla bazge bere se od veljače do ožujka i od listopada do studenoga. Djeluje kao laksativ, protiv vodene bolesti i kao pomoć kod mršavljenja. U rujnu se sabiru dozrele bobice bazge. Korisne su kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba... Od cvjetova bazge najčešće se priprema sirup, čaj, iscrpina, pa i liker. Od zrelih bobica priprema se džem, voćni prah, sirup, liker i vino. Od izboja i mladih listova može se pripremati mast ili prah, a od kore čaj. Zapravo, što god odlučite pripremiti, nećete pogriješiti jer je sve blagotvorno i ljekovito.

Oprez! Zeleni dijelovi bazge sadrže toksine koji mogu izazvati mučninu, povraćanje, proljev, gušenje, teško disanje i bol u trbuhu. Sirova bazga se prije upotrebe mora dobro popariti kipućom vodom ili prokuhati. Kada se bazga pravilno koristi, nema nuspojava.



Tanja Kvorka
TRI ČAJA ZA TRI VRSTE TEGOBA
1.Čaj: 2 čajne žličice suhih bazgovih cvjetova prelijte s 1/4 litre kipuće vode i nakon 10 minuta procijedite. Taj čaj možete koristiti za dobro znojenje kod gripe i prehlade, ali i preventivno. Također se preporučuje kao sredstvo za čišćenje krvi.

2. Čaj: Jednu žlicu suhih bazgovih bobica stavite u šalicu hladne vode, nakon 12 sati podgrijte i popijte prije doručka, kao izvanredni lijek protiv slabe stolice.

3. Čaj: Između debele bazgove kore i središnjeg dijela stabla nalazi se svijetlozeleni ovoj - od njega se priprema čaj koji uspješno čisti želudac. Dvije čajne žličice te svijetlozelene mase prelijte s 1/4 litre kipuće vode, nakon 10 minuta procijedite i pijte gutljaj po gutljaj.

UVARAK
Uvarak: 1 žlicu listova bazge, suhih ili svježih, kuhajte 10-15 minuta u šalici vode. Ovom uvarku dodajte malo meda i pijte po nekoliko žlica tijekom dana. Ovaj uvarak pojačava znojenje pa time liječi reumu, gripu i vrućicu.

DELIKATESE
Početak svega je cvijet, od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani bazgini cvjetovi vrhunska su delikatesa, laki za organizam, pikantni i vrlo ukusni. Priprema soka je s raznim receptima ovisno o količini cvjetova, vode i šećera.

Možda ste propustili...

NUTRICIONIZAM POMOĆ U GUBITKU TEŽINE

Vlakna nas održavaju sitima i zadovoljnima

Najčitanije iz rubrike