Duži razmak između dvije doze cjepiva Pfizer protiv COVID-19 vodi do stvaranja više razine antitijela nego kraći razmak, pokazala je britanska studija, ali pokazuju i da nakon prve doze kroz vrijeme dolazi do pada razine antitijela. "Kada se radi o dužem intervalu... neutralizirajuće razine antitijela protiv delta-varijante bile su slabo inducirane nakon prve doze i nisu se zadržale tijekom cijelog intervala prije druge doze", kažu autori studije koju je vodilo Sveučilište u Oxfordu. "No nakon druge doze cjepiva razine neutralizirajućih antitijela bile su dvostruko više kod dužeg intervala nego kod kraćeg intervala", naglasili su. Neutralizirajuća antitijela važan su element u imunosti od koronavirusa, ali ne daju potpunu sliku, jer ulogu igraju i T-stanice.

Studija, koja je u fazi znanstvenog preispitivanja, utvrdila je da je ukupna razina T-stanica bila 1,6 puta niža kada se radilo o dužem razmaku između doza nego kada se radilo o tri ili četiri 4 tjedna. Ali veći udio kada se radilo o dužem intervalu imale su tzv. pomoćne T-stanice, što podržava teoriju o dugoročnoj imunosnoj memoriji. Pomoćne T-stanice mogu stimulirati proizvodnju antitijela i novih T-stanica. Zaključci podupiru stajalište da, iako je druga doza potrebna za punu zaštitu protiv delta-varijante, njezino odgađanje može dati trajniji imunitet, iako na štetu kratkoročne zaštite.

U prosincu prošle godine Britanija je produžila interval između dviju doza na 12 tjedana, iako je Pfizer upozorio da nema dokaza koji bi poduprli to pomicanje s razmaka od tri tjedna. Britanija sada preporučuje 8-tjedni razmak između dvije doze cjepiva kako bi što više ljudi brže dobilo zaštitu, istovremeno maksimalizirajući imunosni odgovor na dugi rok. H