Ekonomija
OZBILJNA PRIJETNJA SVINJOGOJSKOM SEKTORU

Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere
Objavljeno 26. srpnja, 2021.
Prvi slučajevi ASK-a u domaćih svinja pojavili su se na tri farme u Njemačkoj

Nakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne mjere.



Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede: "Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Od prve pojave ASK na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u njih 10 (Bugarska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Italija). Tijekom 2020. godine u sustav prijave bolesti Europske komisije (ADNS) prijavljeno je 11 027 slučajeva ASK u divljih svinja te 1240 pozitivnih gospodarstava od čega je čak 1053 pozitivnih gospodarstava u Rumunjskoj. Najviše pozitivnih divljih svinja potvrđeno je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole ASK u razdoblju od 2014. do 2020. godine iznosio je oko 174 milijuna eura, a za 2021. godinu predviđeno je 14.5 milijuna eura za mjere iskorjenjivanja i sprječavanja ASK."



Kategorizacija


U cilju procjene biosigurnosne situacije, dodaju iz Ministarstva, na svinjogojskim farmama te informiranja posjednika i poduzimanja određenih mjera u cilju smanjenja rizika od pojave i širenja afričke svinjske kuge, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u Hrvatskoj kategorizirana u odnosu prema biosigurnosti.



"Do sada je u tu svrhu utrošeno više od 27 milijuna kuna. Kategorizacija gospodarstva provodi se na trošak državnog proračuna za novu farmu koja se prvi put kategorizira kao i za one posjednike koji imaju do 10 svinja i prošli su edukaciju o biosigurnosti kod naših savjetnika i unaprijedili razinu biosigurnosti na svojim gospodarstvima. Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu, na takvim gospodarstvima, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija. Od 2019. godine provodi se i Program nadziranja ASK, odobren i sufinanciran od strane EK koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. Također, bit će objavljen novi Javni poziv za sufinanciranje troškova postavljanja dvostrukih ograda za posjednike koji drže svinje na otvorenom, s obzirom na povećani rizik od kontakta s divljim svinjama koje predstavljaju izvor zaraze za domaće svinje. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine sufinancira troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 % stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kuna po korisniku te je u tu svrhu tijekom 2019. i 2020. godine isplaćen iznos veći od 1,3 milijuna kuna za ukupno 119 posjednika. U lovištima je također potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere, a naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači donesenoj 2018. propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50 % matičnog fonda. Naime, na području gdje se pojavi ASK smrtnost divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100 %, pa se želi umanjiti rizik i omogućiti opstanak populacije divljih svinja.



Jedan od vukovarskih svinjogojaca nam je rekao kako bi pojava afričke svinjske kuge u Hrvatskoj bila iznimno opasna, pa je ključno i dalje poduzimati sve mjere zaštite kako bi se to spriječilo.



Zaštita


- Ulazak te bolesti na farme u Njemačkoj pokazuje kako mjere zaštite treba podići na višu razinu, neovisno o troškovima koje to iziskuje, jer bi potencijalni prodor na farmu i činjenica da je sve svinje potrebno eutanazirati dugotrajno donijelo još više štete. Ljudi kojima je svinjogojstvo i proizvodnja mesa i suhomesnatih proizvoda prioritetno, odnosno zanimanje od kojega žive, našli bi se pred zidom ako bi im pojava bilo koje bolesti oduzela mogućnost daljnje proizvodnje - naveo je, dodajući kako bi, baš zbog toga, zemlje u kojima se ova bolest pojavi, trebale dobro razmisliti o izvozu svinjskoga mesa sve dok se situacija ne riješi.



Zdenka Rupčić
Gregačević: Bez pomoći države teško da će naše svinjogojstvo opstati
Josip Gregačević iz Tomašanaca na svojoj farmi uzgaja svinje ponajprije za potrebe velike obitelj, a kako sam kaže trenutačno je prisutan određeni strah od pojave svinjske kuge u svom uzgoju, iako čini sve kako bi izbjegao pojavu ove bolesti. - Na farmi imamo dezinfekcijske barijere i poštujemo sve biosigurnosne mjere kako bismo spriječili pojavu ove kao i drugih bolesti na farmi. Ako se pojavi nešto sumnjivo, odmah se konzultiramo s veterinarom, odnosno odmah tražimo mišljenje struke – rekao je Gregačević. No veći problem od ovog je, kako ističe sugovornik, niska cijena uvoznih svinja koja uništava domaće svinjogojstvo. - Cijena prasadi je trenutačno 18 kn/kg dok se po trgovačkim centrima može naći uvozna prasad po 15 kn/kg, što svakako dovodi do uništavanja našeg domaćeg svinjogojstva i smatram kako bi dobro došla pomoć države. Moram također napomenuti i kako nam je nužna klaonica kako naše svinje ne bismo i u budućnosti vozili na klanje u Mađarsku tako da bez pomoći države teško da će naše svinjogojstvo opstati – zaključio je Gregačević. T.E.C.

Za dojavu o uginuloj divljoj svinji naknada
”Skrećemo pažnju svim posjednicima svinja da veterinarskoj službi pravovremeno prijave znakove bolesti ili uginuća kod domaćih svinja. Također, izuzetno je važna i prijava pronalaska uginulih divljih svinja. Za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje svaka fizička osoba ima pravo na nagradu u iznosu od 100,00 kn. Lokacija lešine divlje svinje može se dojaviti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina nalazi ili na email adresu: veterinarstvo@mps.hr, odnosno na broj telefona 099/4392 507 na kojem je osigurano dežurstvo izvan redovnog radnog vremena. Za svaku prijavljenu i testiranu uginulu divlju svinju isplaćujemo naknadu od 750 kn (lovoovlaštenicima i veterinarskim organizacijama) dok se lovcima za svaku odstrijeljenu divlju svinju iz državnog proračuna financira i pregled mesa divljih svinja na trihinelu”, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

27

milijuna kuna do sada je potrošeno na kategorizaciju farmi

Možda ste propustili...

OD POČETKA TRAVNJA DO KRAJA LISTOPADA PLANIRANO OKO 758.000 LETOVA

Španjolski avioprijevoznici povećavaju kapacitete

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora

NA MOSTARSKOM SAJMU 42 TVRTKE IZ RH

Planiraju poboljšati izvoz na tržište BiH

Najčitanije iz rubrike