Novosti
ZDRAVSTVENO STANJE NACIJE

Predebelo je gotovo dvije trećine hrvatskih građana
Objavljeno 24. srpnja, 2021.
Alkohol svaki dan pije 10,2 % građana, a njih 22,1 % su svakodnevni pušači

U Hrvatskoj svaka šesta žena pije alkohol svaki dan, a svaka peta svakodnevno konzumira i duhanske proizvode. Ove informacije dio su novih rezultata Europske zdravstvene ankete koju su objavili Eurostat i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.



Alkohol sveprisutan


Kako se navodi u osnovnim pokazateljima ankete, živimo u društvu u kojem je pijenje alkohola sveprisutna pojava. Prekomjerno pijenje ne pogađa samo pojedinca, već i njegovu obitelj te bližu i širu okolinu. Prekomjerno pijenje alkoholnih pića povezano je s povećanim rizikom obolijevanja, ozljeđivanja i umiranja. Alkohol svakodnevno pije 10,2 posto stanovnika Hrvatske, minimalno jednom tjedno 17,9 posto, manje od jednom tjedno 21 posto, a otprilike polovica građana, 50,9 posto, rijetko ili nikad ne pije alkoholna pića. Muškarci češće piju alkohol u odnosu prema ženama - 18,2 posto muškaraca pije alkohol svaki dan, 26,5 posto minimalno jednom tjedno, a 21 posto manje od jednom tjedno. Više od polovine žena, ili 63,4 posto, rijetko ili nikada ne pije alkoholna pića, njih 20,9 posto pije alkohol manje od jednom tjedno, a 15,7 posto, ili gotovo svaka šesta Hrvatica, pije alkohol svakodnevno ili minimalno jednom tjedno.

Dok je 34 posto odraslih koji su živjeli u Hrvatskoj u 2019. godini imalo normalnu tjelesnu masu prema njihovom indeksu tjelesne mase (ITM), gotovo dvije trećine (65 %) imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu (42 % prekomjernu tjelesnu masu i 23 % debljinu), a jedan posto je pothranjenih. ITM je mjera tjelesne mase osobe s obzirom na njezinu visinu koja je razmjerno dobro povezana s udjelom masti u tijelu. Uz iznimku onih starijih od 75 godina, što je viša dobna skupina, to je i veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom - najniži udio zabilježen je među odraslima u dobi od 18 do 24 godine (27 %), dok je među onima koji su u dobi od 65 do 74 godine zabilježen najviši udio (79 %), a slično je i kada gledamo samo udio onih s debljinom (6 naprema 29 %), navodi HZJZ. Udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom pada kako raste razina obrazovanja. Dok je udio odraslih s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom među onima s niskom razinom obrazovanja bio 73 posto, među onima sa srednjom razinom obrazovanja bio je 66 posto, a među onima s visokom razinom obrazovanja 53 posto. U analizi se ističe i kako se udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom znatno razlikuje u pojedinim državama članicama Europske unije. Najviši udjeli zabilježeni su u Hrvatskoj i Malti, a najniži u Italiji, Francuskoj i Luksemburgu.

U svim članicama EU-a više je muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom u usporedbi sa ženama. Najveće razlike zabilježene su u Luksemburgu (59 % muškaraca prema 38 % žena), Češkoj (70 % prema 51 %) i Cipru (59 % prema 41 %). I u Hrvatskoj je zabilježena velika razlika po spolu, 73 posto muškaraca imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu u odnosu prema 59 posto žena.

Dostupnost usluge


Podatci o tjelesnoj težini ne iznenađuju ako se zna da je utvrđeno kako 36 posto hrvatskih građana provodi sedam ili više sati dnevno sjedeći ili ležeći, ne uključujući spavanje. Isto tako, rezultati istraživanja kazuju kako udio odraslih koji zadovoljavaju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije da provode aerobnu tjelesnu aktivnost bar 150 minuta tjedno iznosi 19,5 posto.

Kada je riječ o uporabi duhana i duhanskih proizvoda, 22,1 posto stanovnika Hrvatske su svakodnevni pušači, i to 25,6 posto muškaraca i 19,5 posto žena. Povremeno puši 3,6 posto stanovnika. Među ljudima koji puše svaki dan njih 9,5 posto čini to unatrag jedne do pet godina, pet do 10 godina svaki dan puši njih 8,9 posto, a čak 81,6 posto puši svaki dan unatrag 10 i više godina. Hrvatski građani koji puše ipak su više orijentirani na klasični duhan, jer podaci kažu da čak 96,6 posto stanovnika nikada nije upotrebljavalo e-cigarete.

U godinu dana 26,3 posto stanovnika Hrvatske bilo je u situaciji da je predugo čekalo na zdravstvenu uslugu. Kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom iskusilo je 7,8 posto stanovnika. Najveći udio stanovnika koji si nisu mogli priuštiti zbog financijskih razloga pojedini oblik zdravstvene zaštite zabilježen je za stomatološke usluge.



Sandra Lacić
73

posto muškaraca imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu u odnosu prema 59 posto žena

ŽENE I PREGLEDI
Tijekom 12 mjeseci prije provođenja ispitivanja papa-test je obavilo 42,1 posto žena u dobi od 25 do 64 godine, a njih 25,9 posto to je obavilo prije jedne do dvije godine. Prije tri i više godina papa-test je obavilo 17,4 posto žena te dobi, a njih 4,5 posto izjavilo je da ga nije obavilo nikada. Mamografiju je obavilo 37,3 posto žena u dobi od 50 do 69 godine, njih 25,8 posto je to obavilo prije jedne do dvije godine, a njih 14,2 posto prije dvije do tri godine.

Možda ste propustili...