Turističku ponudu Hrvatske u postkorona razdoblju, posebno na kontinentu i ruralnim krajevima, može se unaprijediti i učiniti posebno atraktivnom još jednim oblikom - ribolovnim turizmom. Educiranjem i uključivanjem lokalnog stanovništva destinacije u ribolovni turizam mogli bi se postići dobri rezultati jer se ribolov više ne bi smatrao kao povremeni izvor hrane, već kao održivi izvor turističkog proizvoda i ponude ako se njime dobro upravlja.

Ribolovni turizam može se razvijati u svim destinacijama u kojima se nalazi more, rijeka ili jezero, u kojima obitava zdravi riblji fond. Za ribolovni turizam je također važno da voda bude u što prirodnijem stanju, što je također bitno i za održivost imidža destinacije u vremenima koja nas očekuju.

Budući da je sportski ribolov jedan od najpopularnijih oblika rekreacije, to je veliki potencijal i za turizam na moru i slatkim vodama u Hrvatskoj. U većini slučajeva radi se o pasivnoj aktivnosti koja ne zahtijeva velike fizičke napore i ulaganja u opremu. Prema procjeni Europskog udruženja sportskih ribolovaca (European Anglers Association), još prije desetak godina u zemljama srednje i zapadne Europe bilo je oko 21 milijun sportskih ribolovaca. Sociodemografski profil sportskih ribolovaca na putovanjima su najčešće osobe muškog spola starije od 40 godina, ali im se sve više pridružuju i osobe ženskog spola. Ribolovci koji putuju dalje od mjesta stalnog boravka uglavnom su više platežne moći te financijski puno ulažu u opremu i putovanja, kao takvi su jako cijenjena vrsta turista. Najčešći motiv sportskih ribolovaca težnja je za boravkom u prirodi. Tako njemačke ribolovce prvenstveno motivira uživanje u prirodi (77 %), slijedi relaksacija (69 %), ulov ribe za osobnu potrošnju (65 %), obiteljski izlet (60 %) te druženje (50 %). No unatoč dominantnosti motiva koji nisu neposredno vezani s ulovom ribe, vode bogate ribom i mogućnost da se ona ulovi važne su komponente gotovo svakog odlaska u ribolov, iako se sportski ribolovci razlikuju po tome koliko je ulov važan u njihovoj motivaciji za sportski ribolov.

Ribolovni turizam u skladu je s ciljevima održivog razvoja ribarskog sektora Europske unije te se promocija i razvoj ovakvih aktivnosti financira kroz razne sastavnice Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMFF). Brojne lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG) predstavljaju izvanredan primjer kako se ribolovni turizam može uklopiti u okvire određenog područja i znatno doprinijeti njegovu razvoju. Osnova za razvoj ribolovnog turizma u okviru lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu je tzv. CLLD pristup, odnosno lokalni razvoj pod vodstvom zajednice koji prepoznaje specifičnosti područja i prisutnih ribarstava te ih nastoji unaprijediti slijedeći okvire održivog razvoja. Lokalne akcijske grupe u ribarstvu su dodatno povezane preko FARNET mreže koja im omogućuje da međusobno dijele iskustva i surađuju na mogućnostima razvoja ribolovnog turizma kao i ostalim aktivnostima usmjerenima k diversifikaciji i razvitku sektora.

Sve su to razlozi zbog kojih i unutar Republike Hrvatske iz dana u dan raste interes ribara za diversifikacijom sektora u smjeru ribolovnog turizma. Primjera je sve više, od pojedinaca diljem obale do WWF Adrije, regionalne podružnice Svjetske organizacije za zaštitu prirode, koja u sklopu projekata DestiMED, FishMPABlue2 i SSF pruža podršku lokalnim ribarima u područjima provedbe projektnih aktivnosti da razvijaju mogućnosti obavljanja djelatnosti ribolovnog turizma. Dobri primjeri su već pokrenuti, a ovo je prilika da svakako istaknemo jedan od najpotentnijih za razdoblje koje nas očekuje. To je Balkan Fly Tour, organizacija pokrenuta 2020. godine, čiji je cilj promovirati mušičarenje i ribolovni turizam prvenstveno u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama. Na svojoj web-stranici okuplja dugogodišnje ribolovce iz regije koji imaju potrebno iskustvo i želju kako bi mogli voditi turiste po najboljim ribolovnim vodama u regiji, od Neretve i Cetine do Soče i Save.



U ponudi se nalazi ribolov na više od 15 voda bogatih ribom, većinom su to salmonidne vode na kojima se obavlja ribolov umjetnom mušicom. Također se može organizirati ribolov sa smještajem i ostalim ugostiteljskim uslugama te s iskusnim vodičem, od pola do 5-6 dana. Paketi koji se nalaze na web-stranici su fleksibilni te se mogu i organizirati posebno prilagođeni programi po željama. Cilj organizacije je i povezivanje ribolovnog turizma s ostalim atrakcijama u destinaciji te suradnja s lokalnim zajednicama. Veliki potencijal za Hrvatsku u postkorona razdoblju je i sektor zdravstvenog turizma, posebno wellness-putovanja, koja pripadaju u područje prevencije bolesti. Zdravlje je jedan od najstarijih motiva putovanja i turizma, a danas u vrijeme pandemije i postkorona krize upravo zdravstveni motivi postat će primarni za putovanja na određene turističke destinacije. Zdravstveni turizam poseban je oblik turizma i radi se o kombinaciji pružanja zdravstvenih i turističkih usluga, a osim kurative sve veći naglasak stavlja se na potražnju za preventivom.

Danas je zdravstveni turizam najbrže rastući segment turizma koji na globalnoj razini raste po stopi između 15 % i 20 % godišnje. Trendovi starenja populacije i orijentacije na zdrav život upućuju na to da zdravstveni turizam ima potencijal postati jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti, što je još više potencirano strahom od virusa i zaraza. Zbog blizine velikih tržišta, prirodne ljepote i povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge tradicije, konkurentnih cijena i općenito dobre reputacije zdravstvenih usluga, Hrvatska tu ima šansu za napredovanje i sve veću vidljivost na međunarodnom sada jako ranjenom turističkom tržištu. Nova generacija posjetitelja otkriva tradicionalna SPA odredišta, ali traže i dodatna iskustva, pa se sada globalno tržište wellness-putovanja procjenjuje na oko 30 milijardi eura. Studentima Edward Bernays University Collegea predstavljena je krajem prošle godine inicijativa Kanadsko-hrvatska poslovna mreža (CCBN). To je nepolitička inicijativa osnovana 15. svibnja 2010. u svrhu poboljšanja i jačanja odnosa između kanadskih i hrvatskih poslovnih ljudi, menadžera, stručnjaka, poduzetnika i drugih koji žele promicati i proširivati potencijalne gospodarske mogućnosti između te dvije zemlje. U vremenima koja nas očekuju ovakva pomoć naše dijaspore i programi koji su oblikovani za geneološki i iseljenički turizam imaju veliki potencijal. CCBN predstavlja tako nove ekonomske mogućnosti između Kanade i Hrvatske, a jedna od svježih inicijativa je vrlo konkretna jer uključuje volonterske aktivnosti ACAP-a -Association of Croatian American Professionals. Naziv programa je Integrated Medicaland Wellness pilot-program i svrha mu je unaprjeđivanje i kreiranje imidža Hrvatske kao poželjne destinacije za održivi medicinski i wellness-turizam za dijasporu i šire. Pandemija je još više pojačala nastojanja članica da se Hrvatska pozicionira kao zemlja koja je u postkorona razdoblju sigurna destinacija i da se pomogne u kreiranju cijelog niza novih programa u toj domeni. Članovi su posjetili Hrvatsku i izabrali nekoliko destinacija za koje su smatrali da imaju velik potencijal i dugogodišnju tradiciju u ovim posebnim oblicima turizma kao što je npr. Opatija, koja se razvila kao klimatsko lječilište još u Austrougarskoj, a tu je i Dubrovnik i još neke destinacije kao što je Rovinj, Split i Šibenik.

Planiraju se uključiti i kontinentalne destinacije koje imaju tradiciju još iz antičkih vremena, gdje su termalni ljekoviti činitelji na visokoj razini. Tu je i lječilište Naftalan u Ivanić-Gradu, zatim Varaždinske i Krapinske Toplice s dugogodišnjom tradicijom, ali i Lifeclass Terme Sv. Martin na Muri u Međimurju, gdje se primjenjuju postulati Steinerove antropozofske medicine i biodinamičke prehrane i okrenuti su posebnim programima za njegu duha i tijela - popularni healhtness i mindfullness.



Spiritualna, duhovna putovanja jedan su od najstarijih oblika putovanja koja se mogu promatrati s religijskog, gospodarskog, sociološkog i kulturološkog aspekta. Među istraživačima vlada mišljenje da su religija, odnosno vjera i spiritualnost, uzajamno povezani i teško razdvojivi zbog čega se ti termini često koriste kao sinonimi. Duhovni odnosno spiritualni turizam ima izrazito velik potencijal u postkorona krizi u Hrvatskoj i tu spiritualnost ne mora nužno biti ograničena na istraživanje vjere, već je holistički koncept zbog čega duhovni doživljaj ima više dimenzija - psihološku, tjelesnu, estetsku, intelektualnu, povijesnu, političku. Ta spiritualna turistička putovanja dobila su naziv "hodočašća Novog doba" (eng. New Age Pilgrimages), a takvi turisti nominalno ne pripadaju određenoj religiji, s tim da su im glavni ciljevi ostvariti harmoniju s prirodom i jačanje osobne duhovnosti. To su vrlo posvećeni putnici, istraživači mjesta koja odišu duhovnom snagom i koja su poznata po fascinantnoj prirodi, zemaljskoj energiji ili drevnim duhovnim tradicijama. Obično izjavljuju kako su "osnaženi", "inspirirani", "ispunjeni" i "uzdignuti" onim što su vidjeli i doživjeli na putovanju, zbog čega osjećaju empatiju i mir. Moguće su i kombinacije spiritualnog turizma s wellness i SPA ponudom, uz dodavanje novih sadržaja kao što su mindfullness, healtness, meditacije, popularno "kupanje u šumi" itd.

U turizmu se miješaju ljudi i kulture, oblici i snage jedinstvene svakoj pojedinačnoj lokalnoj zajednici, odnosno turistima, a bolje razumijevanje lokalne kulture dovest će nas do shvaćanja turizma kao faktora transformacije u samoj zajednici, ali i izvan nje. Kulturno-turistički proizvodi nisu samo muzeji, dvorci, crkve, kulturna događanja, kulturna baština, već je to skup specifičnih materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, doživljaja posjetitelja, koji su rezultat osmišljene prezentacije i valorizacije kulturnih resursa određene destinacije, motiviranje lokalne zajednice u procesu postizanja osjećanja ponosa, samopoštovanja i samosvijesti te kulturološke raznolikosti i kulturne demokracije. Kroz timski rad i interaktivno uključivanje dionika u kreaciji proizvoda za posebne tržišne niše, a to je i naša dijaspora, otvorit će se mogućnost za bolje međusobno upoznavanje i umrežavanje, tako da će biti potaknuti krenuti u zajedničku akciju i osmisliti kulturni proizvod poštujući trendove ekonomije doživljaja i storytellinga kroz kružnu kreativnost uključivanjem segmenata kreativne industrije.



Dobar kulturni proizvod kao sastavni dio destinacijskog turističkog proizvoda može postati onaj čarobni dio koji će produžiti sezonu, ali i motivirati na putovanje koje će biti drukčije. Dobar primjer i potentan resurs posebno usmjeren na iseljenu Hrvatsku je naša tradicijska pomorska baština, pa ukratko iznosimo projekt koji su pokrenuli studenti turizma na Edward Bernays Univerity Collegeu - "Priče iz brodskih dnevnika", inspiriran obilaskom Kvarnera. Vješto su povezali tradiciju jedrenjaka i znamenitih pomoraca Lošinja s pričom iz Povijesnog pomorskog muzeja u Rijeci, gdje se čuva pojas za spašavanje s broda Carpathia. Posada ovog broda u 100 % sastavu bila je iz Primorja i spasili su velik dio putnika s broda Titanic. Organiziranjem obnove stare drvene pasare po svim pravilima tradicije u malim brodogradilištima na Lošinju i Kostreni povezuju se mještani i gosti u kreativnom radu. Uz učenje kako se može obnoviti stari drveni brod, tu imamo i tradicijski primorski ples "potresujku" i pjesmu kojom se obilježava porinuće broda, sastavni i neizostavni dio je i kulinarski program te umjetnički izričaj ukrašavanja broda. Zamišljeno je da se svi koji su sudjelovali uključe svojim "pečatom" odnosno potpisom ili simbolom na za tu priliku posebno napravljenom jedru ili da urežu svoje inicijale u kobilicu broda. Cijeli niz sadržaja može se uključiti ovisno o godišnjem dobu, pa tako svoje mjesto može naći i astronomska navigacija te priča o buri i jugu.

Kao poseban doprinos naših pomoraca u spašavanju na moru može se uključiti i Sindikat pomoraca koji ima središte u Rijeci, a koji je nakon gašenja Vjesnika preuzeo dodjelu nagrade "Plava vrpca Vjesnika" za izuzetne pothvate spašavanja na moru. Tim povezivanjem stvara se dodana vrijednost kojom ova, za turizam relativno anonimna plemenita nagrada, može dobiti snagu brenda i ojačati identitet Hrvatske kao sigurne pomorske i nautičke destinacije. Ovim uratkom studenti su konkretno pokazali kako se može obogatiti turistička ponuda upravo onim elementima koji direktno utječu na samu emocionalnu strukturu turista i potiču upravo one emocije koje nužno vode do zadovoljstva. Drugim riječima, bolja Hrvatska, na koju se mnogi tako često pozivaju, tu je oko nas i među nama, samo joj treba dati priliku da se iskaže i pokaže svoju kreativnost, snagu i okrenutost prema budućnosti.