Studije su pokazale da svaka deseta osoba koja je oboljela od COVID-a razvije simptome duge manifestacije bolesti, no formalne dijagnostičke smjernice za potvrdu dugog COVID-a još nisu sastavljene. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i neke druge zdravstvene ustanove rade na tome, ali dok se smjernice ne sastave, svatko tko je zabrinut za svoje zdravlje zasad je osuđen na to da se sam raspita o svojim simptomima i da o njima porazgovara sa svojim liječnikom. Epidemiolozi po dosadašnjim iskustvima zaključuju da COVID može zahvatiti gotovo svaki tjelesni organ, ali ne znaju izaziva li simptome dugog COVID-a izravno virus ili su oni posljedica stresa i traume koje infekcija sa sobom nosi. Svaki peti pacijent iskusio je ‘maglu u glavi‘ šest mjeseci nakon preboljelog COVID-a. Šezdeset posto hospitaliziranih pacijenata osjeća umor u mišićima i slabost i šest mjeseci nakon COVID-. Svaki peti pacijent ima problema sa spavanjem šest mjeseci nakon bolesti. Kratkoća daha i uporan kašalj uobičajeni su simptomi koji se javljaju od mjesec dana do pola godine nakon preboljenog COVID-a. Lupanje srca i aritmije također su uobičajeni simptomi šest mjeseci nakon. Takvi pacijenti ujedno imaju povišen rizik od razvoja bolesti srca, miokarditisa, ateroskleroze i krvnih ugrušaka pola godine nakon bolesti. Od neuroloških simptoma pati trećina pacijenata koja se nosi s dugim COVID-om. U njih pripadaju i poremećaji raspoloženja poput tjeskobe i depresije. U otprilike trećine onih koji su s COVID-om izgubili osjet mirisa, on se nije vratio tijekom dva ili više mjeseci. Neki pacijenati tri mjeseca nakon primarne infekcije imaju probleme s gubitkom teka, mučninom, želučanim refluksom i proljevom. Pritisak u prsima i bol u zglobovima su najčešći problem jer se javlja u 90 posto osoba koje pate od dugog COVID-a. Dugi COVID nosi 39 posto veći rizik od razvoja dijabetesa tijekom šest mjeseci nakon infekcije. J.Kn.