Objavljeno 17. svibnja, 2021.
Prekomjerna tjelesna težina poslije se povezuje sa za život opasnim bolestima
Prema istraživanju Europske inicijative praćenja debljine u djece ukupno 31 % djevojčica i 38.7 % dječaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu.
Pokazalo se i da su djeca danas sve manje fizički aktivna te da većinu vremena provode ispred televizora, mobitela i računala posežući za grickalicama i slatkišima. Nažalost, roditelji nerijetko daju podršku takvom ponašanju, čime se stvara vrlo nezdrava okolina. Pretilost se naziva i kugom novog doba koja sve više zahvaća i djecu.
Uzroci pretilosti su razni, od genetskih, načina života i prehrane, a pretilost, nepravilna prehrana, pušenje i tjelesna neaktivnost vodeći su uzroci bolesti srca i moždanog udara. Upravo je usvajanje zdravih životnih navika u djetinjstvu najbolji način prevencije bolesti srca poslije u životu. Djeca i adolescenti koji imaju uravnoteženu pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost odrast će u zdrave ljude. Pretila djeca približno su tri puta ugroženija od visokog tlaka nego djeca koja nisu pretila. Svjetska kardiološka federacija preporučuje da i roditelji i zajednica promiču zdravo življenje u okviru obitelji kako bi dijete imalo zdravo srce.
Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozorio je da bi pandemija koronavirusa mogla imati nepredvidljive posljedice, koje bi mogle rezultirati i povećanom pretilošću među djecom. Zatvaranje škola moglo bi negativno utjecati na prehranu i fizičku aktivnost djece jer im nedostaju obroci u školama i školske aktivnosti.
COVID-19 mogao bi utjecati na pogoršanje jednog od zabrinjavajućih trendova u europskom području WHO-a, a to je pojava sve češće pretilosti među djecom. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost poslije povezuju se sa za život opasnim bolestima, poput kardiovaskularnih, dijabetesa i raka. Da bi se izbjegao negativan utjecaj koronavirusa na budućnost djece, valja promicati zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost, a neki se čak zauzimaju i za uvođenje poreza na zaslađene napitke.
Na temelju istraživanja provedenog u 36 zemalja ustanovljeno je da gotovo svako treće dijete u europskoj regiji u dobi između šest i devet godina pati od prekomjerne tjelesne težine. Studija je pokazala da je stanje najgore u zemljama Sredozemlja, premda se u nekim državama situacija u posljednje vrijeme postupno popravlja, primjerice u Grčkoj, Italiji, Portugalu i u Španjolskoj. Za zdravu je prehranu nužno jesti svježe voće i povrće (pet porcija voća ili povrća dnevno), smanjiti unos soli i šećera, ograničiti djeci konzumaciju slatkiša i gaziranih napitaka, smanjiti unos namirnica bogatih energijom, a loših nutritivnih vrijednosti poput čipsa, hamburgera i slično. U prehranu uvrstite što više proizvoda od punog zrna, krto meso i ribu. Radije pecite i kuhajte hranu, izbjegavajte prženje. Poznato je da je mediteranska kuhinja najzdraviji način prehrane.
Jasminka Knežević
Upravo je usvajanje zdravih životnih navika u djetinjstvu najbolji način prevencije