Otprije se zna da je tjelesna aktivnost jedan od najučinkovitijih načina prevencije kroničnih bolesti, uz zdravu prehranu i odvikavanje od pušenja. Rezultati novog istraživanja pokazali su da redovita tjelesna aktivnost jača imunosni sustav, smanjuje rizik od bolesti i smrtnih ishoda od zaraznih bolesti te znatno pojačava učinkovitost cijepljenja. Vježbate li redovito izgledi da ćete imati više antitijela od nekoga tko je fizički manje aktivan iznose čak 50 posto, tvrde znanstvenici. Istraživanje je uključilo sve dostupne dokaze koji su doveli u vezu učinak tjelesne aktivnosti i rizik od obolijevanja i smrtnog ishoda od zaraznih bolesti poput upale pluća (čestog uzroka smrti od bolesti COVID-19), na funkcioniranje imunosnog sustava i na ishod cijepljenja. Ta su saznanja važno otkriće za potencijalno djelovanje i reakciju na pandemije u budućnosti, kažu znanstvenici.

Na temelju šest odvojenih istraživanja u kojima je sudjelovalo više od pola milijuna sudionika, pokazalo se da tridesetminutna tjelesna aktivnost, pet dana u tjednu, smanjuje rizik od obolijevanja i smrtnog ishoda od zaraznih bolesti za 37 posto. Otkriveni su i pouzdani dokazi po kojima redovita tjelesna aktivnost jača imunosni sustav. Imunoglobulini (antitijela) proteinske su molekule koje stvara imunosni sustav kao reakciju na ulazak neke strane supstancije u organizam (antigena). Pet je razreda imunoglobulina: IgA, IgM, IgG, IgE i IgD. IgA stvara se na sluznici intestinalnog i respiratornog trakta. Sekretorni IgA nalazi se u sekretima bronha, crijeva, znoju, suzama i kolostrumu te štiti intestinalni i respiratorni trakt od virusnih infekcija. Dakle, riječ je o antitijelima koja prekrivaju sluznicu naših pluća i ostalih dijelova organizma u koje mogu prodrijeti virusi i bakterije. Redovita tjelesna aktivnost povećava i broj CD4+T stanica koje su odgovorne za uzbunjivanje imunosnog sustava na napad ‘izvana‘ i na reguliranje njegove reakcije na bakterije i viruse. U nasumičnim kontroliranim ispitivanjima pokazalo se da su cjepiva bila učinkovitija ako su se davala nakon provedbe programa fizičke aktivnosti. U fizički aktivne osobe zamijećena je čak 50 posto veća vjerojatnost da će nakon primanja cjepiva razviti veći broj antitijela u odnosu na nekoga tko nije fizički aktivan. U fizički aktivnih ljudi rjeđe se razvijaju pretilost, dijabetes te respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Epidemiološke su studije pokazale da osobe koje pate od spomenutih stanja teže podnose COVID-19 i ostale respiratorne zarazne bolesti. Ne treba zaboraviti ni da tjelesna aktivnost smanjuje stres i kronične upale, što opet utječe na manju vjerojatnost razvoja infekcija s fatalnim ishodom. Većina smrtnih slučajeva zbog koronavirusa i upale pluća rezultat su nekontroliranog upalnog odgovora organizma.