Objavljeno 10. svibnja, 2021.
Procjenjuje se da 20 do 30 posto djece u zapadnim zemljama pati od astme i alergija
Trudnoća je posebno iskustvo u životu svake žene. Unatoč različitim iskustvima, svima je zajedničko iščekivanje novog života koje će preokrenuti vaš svijet nabolje. Na tom putu najvažnije je da majka i dijete imaju najbolji mogući start i svu podršku koju mogu dobiti.
Prehrana
Trudnoća je, ako je planirana i željena, jedno od najsretnijih razdoblja u životu žene. Traje deset lunarnih mjeseci, ili 40 tjedana, odnosno 280 dana. Trudnoća je razdoblje kada je potreban oprez buduće majke, trudnice, kako bi rodila zdravo, doneseno dijete, sposobno za život izvan maternice. Tijekom trudnoće prijeko je potrebno obratiti pozornost na nekoliko ključnih čimbenika. Prvi je pravilna prehrana. Trudnica ne treba "jesti za dvoje", najbolje su kvalitetne namirnice, s mnogo vitamina i minerala, sa što više integralnih žitarica. To su obvezno crni kruh, integralna riža, krumpir, voće i povrće, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi, riba, teletina i piletina, raspoređeni u tri obroka i dva međuobroka. Nisu preporučeni rafinirani slatki proizvodi, različite grickalice i dosoljavanje hrane. Nužan je i unos tekućine, vode, čajeva i prirodnih sokova, a treba izbjegavati kavu, gazirane i slatke napitke. Prehrana je u skladu s kontrolom tjelesne težine koja prosječno na kraju trudnoće ne smije biti uvećana za više od 12 kg. Regulaciji tjelesne težine pomaže i tjelesna aktivnost kojom se treba baviti i tijekom trudnoće, osim ako ona iz nekog razloga nije dopuštena. Zdrava se trudnica treba normalno kretati. Trudnoća nije razlog za mirovanje. Preporučaju se šetnje na svježem, nezagađenom zraku, plivanje, vođene vježbe za trudnice. Kretanje je naročito važno za cirkulaciju i sprječavanje zatvora te za psihičko stanje trudnice. Sunčanje je dopušteno u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, uz zaštitno sredstvo s visokim UV- faktorom.
Moderan život izazovan je sam po sebi, posebice kad pokušavate uskladiti roditeljstvo s poslovnim, ali i drugim aspektima života. Kad se pripremamo za dolazak novog člana obitelji nismo svjesni kolika će to biti promjena, ali s dostupnim informacijama novi roditelji mogu osvijestiti važnost dobrog početka za mamu i bebu.
Uz sve druge životne izazove posebnu zabrinutost kod novih roditelja mogu stvoriti zdravstvene tegobe koje su danas u porastu. Prema trenutačnim procjenama, 20 do 30 posto djece u industrijaliziranim zapadnim zemljama pati od astme, kroničnog rinitisa i alergija. Alergijske bolesti prvo se manifestiraju u obliku atopijskog dermatitisa koji se pojavljuje kod beba i male djece, pa iako ekcemi naizgled mogu nestati s vremenom, istovremeno dolazi do pojave bolesti poput astme ili peludne groznice, koje narušavaju kvalitetu života vašeg djeteta.
Nasljedno
Najnovije znanstvene studije pokazuju važnost crijeva i crijevnih bakterija za razvoj uravnoteženog imunosnog sustava djece. U djece oboljele od alergija ustanovljene su znatne razlike u crijevnoj flori u odnosu na zdravu djecu: u stolici djece koja pate od alergija pronađeno je znatno manje bifidobakterija te višak bakterija iz roda klostridije. Znanstvena istraživanja povrđuju da je upravo zbog toga potrebno koristiti probiotičke bakterije od samog početka te unijeti dobre bakterije u crijevnu floru djeteta kako bismo mu olakšali i omogućili jači imunitet za borbu s alergenima.
Ako u obitelji postoje slučajevi neurodermatitisa, alergije ili astme, postoji velika vjerojatnost da i dijete razvije istu bolest, a ako su te bolesti prisutne u obiteljima oba roditelja, rizik obolijevanja za dijete je od 60 do 80 posto. Znanstvena studija provedena u dječjoj bolnici Wilhelmina u Nizozemskoj, uključivala je 156 beba “visokog rizika”, tj. s obiteljskom predispozicijom na alergije. Trudnicama je u posljednja dva mjeseca trudnoće te bebama od prvog dana života do navršene jedne godine, svakodnevno davan probiotički pripravak. Upravo je ta studija pokazala da višesojni sinbiotik može pozitivno utjecati na neuravnoteženi imunosni sustav djece i smanjiti pojavu atopijskog dermatitisa i alergija.
Jasminka Knežević