Da bismo održali imunosni sustav jakim moramo prije svega imati dovoljan unos kvalitetne vode i hrane, optimalan unos mikronutrijenata (vitamina, minerala, antioksidanasa, probiotika…), dovoljno kvalitetnog sna i redovnu fizičku aktivnost.

Svaki dio tijela, uključujući i imunosni sustav, bolje djeluje kada je zaštićen od negativnog utjecaja raznih čimbenika iz okoline i kada ga podržavate odabirom zdravog načina života. Mnogi u vrijeme pandemije nastoje poboljšati imunitet kako bi se zaštitili od koronavirusa. Rezultat može biti i unošenje veće količine vitamina i minerala nego što nam je potrebno. Znanstvenici i stručno medicinsko osoblje upozoravaju na neselektivnu upotrebu vitaminskih dodataka usred pandemije koronavirusa, među kojima je i zloupotreba, odnosno pretjerano uzimanje nutritivnih suplemenata s vitaminom D, koji mogu biti vrlo opasni za zdravlje. Organizmu trebaju određene tvari da bi se zdravo razvijao i funkcionirao. Neki od njih su vitamini koji pridonose pravilnom funkcioniranju organizma. Vitamin D konkretno pridonosi apsorpciji kalcija, jednog od čimbenika važnih za izgradnju kostiju. No to nije jedina njegova uloga. Na jednak način pridonosi zdravome funkcioniranju živčanoga, mišićnog i imunosnog sustava, zbog čega je u doba pandemije koronavirusa dodatna količina vitamina D značajna upravo za jačanje imunosnog sustava. I upravo zato mnoštvo je ljudi u doba pandemije na svoju ruku počelo uzimati dodatke bogate vitaminom D, no negativne posljedice već su se pokazale. Istraživanja su upozorila na to da velikom broju oboljelih od COVID-19 nedostaje dovoljna količina vitamina D, zbog čega je pokrenut trend unošenja u organizam većih količina tog vitamina zbog zaštite od virusa.

U samo nekoliko mjeseci znanstvenici su, od upozorenja o nedostatku vitamina D u populaciji prešli na upozorenje o zloupotrebi i neselektivnoj upotrebi suplemenata koji se nude za poboljšanje imuniteta. Previsoke koncentracije vitamina D u krvi gotovo uvijek su posljedica njegova prevelikog unosa preko dijetetskih dodataka koji se primjenjuju kao dopuna uobičajenoj prehrani te, među ostalim, mogu rezultirati bubrežnom insuficijencijom i aritmijom, a u najgorem slučaju i smrću.

Hiperkalcemija u djece i odraslih sve je češća među onima koji su tijekom pandemije uzimali veću količinu vitamina D od preporučene. Znanstvenici ističu da svaki organizam reagira na drukčiji način. Unošenje u organizam prevelike količine vitamina D može biti štetno. Previsoke koncentracije u krvi (veće od 150 ng/ml) mogu rezultirati mučninom, povraćanjem, mišićnom slabošću, dezorijentiranošću, bolovima, gubitkom apetita, dehidracijom, prečestim mokrenjem, povećanom žeđi, stvaranjem bubrežnih kamenaca, zatajenjem bubrega, aritmijom, pa čak i smrću.