Godišnja inflacija u Europskoj uniji i eurozoni u ožujku je porasla, a slična kretanja bilježila je i Hrvatska, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. Na razini Europske unije godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u ožujku je iznosila 1,7 posto i bila 0,4 postotna boda viša nego u veljači. U ožujku prošle godine iznosila je 1,2 posto. U eurozoni je također povećana, za 0,4 postotna boda, na 1,3 posto, u skladu s prvom procjenom Eurostata. U prošlogodišnjem ožujku iznosila je 0,7 posto. Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u području primjene zajedničke europske valute pružio je uslužni sektor, nešto više od pola postotnog boda. U ožujku su cijene usluga porasle za 1,3 posto u odnosu prema istom mjesecu lani, sličnim tempom kao u veljači. Slijede energenti, s doprinosom od 0,43 postotna boda, nakon što su im cijene poskočile za 4,3 posto u odnosu prema ožujku lani. U veljači su bile niže 1,7 posto u usporedbi s godinom prije, pokazuje izvješće Eurostata. Izuzev Grčke, sve zemlje članice EU-a zabilježile su rast potrošačkih cijena u usporedbi s ožujkom prošle godine. Najvišu inflaciju imala je Poljska, 4,4 posto. Slijede Mađarska s 3,9 posto te Rumunjska i Luksemburg, s rastom potrošačkih cijena od po 2,5 posto. U Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u ožujku porasle za 1,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. U veljači su zabilježile rast na godišnjoj razini prvi put od izbijanja pandemije, i to za 0,7 posto. U ožujku prošle godine godišnja inflacija u Hrvatskoj iznosila je 0,5 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.


Najblaži rast cijena imali su u veljači Portugal, Malta, Irska i Slovenija, od po 0,1 posto. U Grčkoj su pak potrošačke cijene pale dva posto u odnosu prema lanjskom ožujku. H