VINKOVCI

Ovih su se dana Vinkovčani, dok su šetali korzom, iznenadili kada su vidjeli vinkovačku gimnaziju Matije Antuna Reljkovića, staru gotovo dva i pol stoljeća, bez građevinskih zastora koji su skrivali historicističku ljepotu godinu dana, koliko već traje obnova i sanacija pročelja zgrade koju je 1879. na otvaranju blagoslovio tadašnji đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, a koji je bio i jedan od mecena gradnje.

Kako je najavila ravnateljica gimnazije Ivana Biljan, do kraja tjedna radovi na uređenju pročelja bit će završeni, i zgrada će izgledati kao na razglednici iz 1912., koju su pronašli konzervatori koji su nadzirali obnovu i naložili kako konačni izgled mora biti kao na toj razglednici.

Koliko se može vidjeti, restauratori su uspjeli, ali konačnu ocjenu dat će Vinkovčani. Radove od 2,9 milijuna kuna zajednički financiraju osnivač Županija vukovarsko-srijemska i Grad.

Za obnovu naručena su 44 nova prozora od drveta po mjeri, jer tako nalažu propisi o obnovi objekata zaštićenih spomenika kulture, a boja pročelja ostaje ista kao što je bila nekada – oker.

Restauratorske poslove obnove pročelja dobio je Oslik, osječko-čepinski obrt specijaliziran za restauratorske radove na arhitektonsko-dekorativnoj plastici koji je osnivač Duško Pešut, nakon višegodišnjeg iskustva rada u toj djelatnosti, otvorio 1999., i otkada počinje samostalno raditi u konzervatorsko-restauratorskim poslovima diljem Hrvatske, ali najviše u Slavoniji. Zapošljava osam radnika, po struci većinom restauratora raznih specijalnosti - štuko, kamena plastika i arhitektonsko-dekorativna plastika - koji posjeduju certifikate za rad na zaštićenim kulturnim objektima.

- Svakom poslu pristupamo s detaljnom razradom plana restauracije konzultirajući se s nadležnim konzervatorskim nadzorima, poštujući pravila restauratorske struke, a radi zadržavanja izvornog oblikovanja, koristeći se pritom tradicionalnim materijalima. Takav pristup imamo i u izvođenju restauratorskih radova na vinkovačkoj gimnaziji, gdje nam je posao restaurirati dekorativne elemente pročelja i kamene okvire ulaznih vrata, odnosno vratiti izvorni izgled pročelja prema povijesnom stanju vidljivom na fotografijama s početka 20. stoljeća. Prijašnje su obnove bile nestručne, posebno 80-ih godina prošloga stoljeća, kada se u velikoj mjeri koristio sivi cement u žbuci, koji u kombinaciji s vlagom proizvodi soli, sulfate, štetne za sebe, ali i okolne materijale te paronepropusne fasadne boje, kojima su pročelja bojena. Većinu elemenata restauriramo na licu mjesta, osim onih koje je potrebno zamijeniti replikama, jer su nepovratno uništene. U tom slučaju demontiramo pojedini, bolje sačuvani element, koji nam služi kao model pri izradi replike. U radionici ga očistimo od boja i "krpeža" do izvorne forme, retuširamo i domodeliramo oštećenja te na takvo oblikovanje izvedemo kalup iz kojeg ćemo dalje lijevati replike – pojasnio je za Glas Slavonije Dušan Pešut prije dva i pol mjeseca, kada su radovi bili u punom zamahu i privodili se kraju.

Pešut je spomenuo kako se u centralnoj zoni pročelja prizemlja nalaze tri ulaza s kamenim okvirima, koji su naknadnim neprimjerenim obnovama pregletani cementnim mortom i zatim prebojeni, a posao Oslika bio je vratiti izvorni izgled s vidljivim kamenim površinama.

Kao najreprezentativnije dekorativne elemente izdvaja skulpture grifona iznad središnjih prozora drugog kata.