Pred Zračnom lukom Osijek nastavak je realizacije dvaju važnih infrastrukturnih projekta - dovršenje prijamne zgrade, a potom i proširenje uzletno-sletne staze. Projekti su to vrijedni 395 milijuna kuna, i bit će realizirani kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, koji vodi Vlada RH u suradnji sa slavonskim županijama.

Projekti za osječki aerodrom uvršteni su u tzv. Dodatak 2 Razvojnog sporazuma. Za Zračnu luku to ponajprije znači novu organizaciju prostora za razdvajanje domaćih i stranih putnika u odlasku i dolasku (EU i NON EU), potrebna su dva odlazna i dolazna gatea, trenutačno postoji samo jedan. Osim toga, moraju se osigurati dodatni uredski prostori za carinu, policiju te zaštitarsku službu. U obnovu ulaze i grijanje, hlađenje, sanitarni čvorovi...

No to će se, prema svemu sudeći, realizirati pod vodstvom novog čelnog čovjeka. Prošlog je četvrtka održana sjednica Skupštine Zračne luke Osijek d.o.o., na kojoj je dužnosti člana Uprave - direktora razriješen Davor Forgić. Skupštinu društva čine predstavnici Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske (ministar mora, prometa i infrastrukture predstavlja RH na skupštini Društva). Podsjetimo, vlasnički udjeli podijeljeni su tako da država ima 55, Grad Osijek 25, a Osječko-baranjska županija 20 posto vlasništva.

Za sada nema službenih obavijesti o razlozima ovakve odluke Skupštine, ali je izvjesno da će ovog tjedna, možda već u srijedu, biti poznato tko će naslijediti Davora Forgića. Vlada RH će, naime, predložiti Skupštini ovog društva imenovanje novog direktora. Podsjetimo, Forgić je imenovan na mjesto direktora Zračne luke Osijeku u rujnu 2017. godine.

Sam Forgić u ponedjeljak se nije javljao na naše pozive.

U njegovom mandatu najuspješnija je bila 2018. godina, kada je s osječke Zračne luke prevezeno 67 tisuća putnika. Godinu potom bila ih je trećina manje (približno 46 tisuća), a prošla godina bila je pod izravnim utjecajem pandemije bolesti COVID-19, koja je pogodila zračni promet u cijelom svijetu. Općenito, smanjena pokretljivost ljudi, epidemiološke restrikcije i strah od zaraze, najteže su se odrazili na putovanja zrakoplovima i poslovanje zračnih luka. Predviđa se da će za puni oporavak ovog gospodarskog sektora trebati bar pet godina.

Tako je i sa svim hrvatskim zračnim lukama, posebice sa Zračnom lukom Osijek, čiji su operativni pokazatelji u prvih devet mjeseci prošle mjeseci ukazivali na 53 posto zrakoplovnih operacija manje, a putnika čak 86 posto manje nego godinu prije u istom razdoblju.

U nedavnom razgovoru za naš list Forgić je rekao kako se takav promet odrazio na prihode koji su manji tri milijuna kuna, ali i na rashode koji su manji 1,5 milijuna kuna te procjenjuje kako će na godišnjoj razini za 2020. Zračna luka Osijek ostvariti negativan financijski rezultat, ali da minus neće biti veći od 500 tisuća kuna.

Ova je godina počela s optimizmom i nešto boljim brojkama, jer se, također prema Forgićevim informacijama, prva dva mjeseca zbog izvanrednih letova, ponajviše sportskih ekipa, bilježio rast broja zrakoplovnih operacija u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 11,6 posto.