Uz pravilnu prehranu i vježbanje najbolji bi dodatak u vječnoj borbi protiv kolesterola mogle biti antistresne tehnike poput dubokog disanja, joge i meditacije. U nedavno provedenom istraživanju znanstvenici su otkrili da akutni stres privremeno povisuje razine kolesterola, a sudionici u studiji koji su imali najviše razine i nagle "skokove" stresa imali su najveće izglede da će tri godine kasnije patiti od povišenog kolesterola. Dobrovoljci u provedenom istraživanju morali su obavljati stresne računalne zadatke dok im je mjerena razina kolesterola - pritom su znanstvenici otkrili da kao odgovor na stres razina kolesterola raste. Utvrđeno je da su neke osobe suočene sa stresom imale mnogo "jače skokove" kolesterola, a oni s najvišim izmjerenim razinama imali su i najveće izglede za kasnije razvijanje hiperkolesterolemije. Iako povezanost kolesterola i stresa još treba biti potanje istražena, ostali (nedvojbeni) čimbenici koji utječu na kardiovaskularno zdravlje ostaju isti: poodmakla dob, nasljedna sklonost, pušenje, nedostatna tjelesna aktivnost te nezdrava prehrana.

Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim, to je i tvar koja je nužna za dobro funkcioniranje organizma. Kolesterol je prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja, jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona te vitamina topivih u mastima, kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. J.Kn.