Zdravlje
DANAS SE OBILJEŽAVA SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Zdravlje je najvažnije
Objavljeno 7. travnja, 2021.
Usvajanjem zdravih navika povećavamo kvalitetu života i produljujemo životni vijek

Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti.

U današnjem je svijetu veliki izazov postati i ostati zdrav. Sjedilački način života i manjak kretanja, stres i ubrzani tempo svakodnevice, nekvalitetna prehrana i toksini u hrani - sve su to problemi s kojima se svakodnevno susrećemo i koji stoje između nas i zdravlja. Zdravlje je intimna, životno vjerojatno najvažnija vrijednost svakog pojedinca, ali i svih ljudskih zajednica. Ono je preduvjet i temeljna odrednica kvalitete života.

Pravilna prehrana
Pravilnom prehranom osjećat ćete se i izgledati bolje, osigurati organizmu vrijedne hranjive tvari svakodnevno potrebne za rast, razvoj i očuvanje zdravlja, a to je najbolja prevencija kroničnih bolesti, poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2 i malignih bolesti. Lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života. Obroke treba unaprijed planirati i paziti da: vam prehrana bude raznolika; prednost date proizvodima od cjelovitih žitarica, zamijenite bijeli kruh integralnim; jedete pet ili više porcija voća i povrća dnevno; date prednost ribi i nemasnom mesu; uvrstite u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja - maslinovo ili bučino; ograničite unos slatkiša, zamijenite ih orašastim plodovima i sušenim voćem; izbjegavate sokove i gazirana pića, pijete osam čaša vode dnevno; smanjite unos industrijski procesuirane hrane; date prednost izvornim namirnicama te unesete dnevno 40 % povrća, 30 % žitarica, 20 % bjelančevina i 10 % voća.

Prehrana ne treba predstavljati opterećenje, ne dopustite da vam odabir hrane upravlja životom. Ne živimo da bismo jeli, već jedemo da bismo živjeli.

S obzirom na način prehrane modernog čovjeka i kvalitetu industrijski obrađene hrane, danas se često susrećemo s deficitom nutrijenata.

 

Istraživanja su pokazala da najčešće nedostaju:


vitamin D - osigurava normalnu funkciju imunološkog sustava, zdravlje kostiju i mišića. U tijelu se proizvodi pod utjecajem izlaganja suncu. Od nedostatka pati 40 % europske populacije i više od 80 % starijih osoba;


magnezij - sudjeluje u aktivaciji brojnih enzima i uključen je u proizvodnju energije u tijelu. Važan je za kontrakciju i pravilan rad mišića te za zdravlje živčanog sustava. Sudjeluje u mineralizaciji kostiju. Oko 50 % populacije ne unosi dovoljnu količinu magnezija. Simptomi nedostatka su grčevi u mišićima, slabost u mišićima, bezvoljnost i nepravilan rad srca;

željezo - važan dio eritrocita u kojima se veže s hemoglobinom i prenosi kisik svim stanicama tijela. Nedostatak pogađa više od 25 % ljudi diljem svijeta, 47 % predškolske djece, 30 % žena u fertilnoj dobi te 42 % trudnica. Simptomi nedostatka su umor, blijeda koža, nedostatak zraka, slabost, pospanost, oslabljen imunitet, problemi s pamćenjem, kosom, kožom i noktima, glavobolja i vrtoglavica;


vitamin B12 - ključan za izgradnju crvenih krvnih stanica i sintezu DNA. Važan je za očuvanje zdravlja mozga i živčanog sustava te doprinosi stvaranju energije u tijelu i normalnom imunitetu. Deficit ima više od 20 % starijih osoba te više od 80 % vegana i vegetarijanaca pati od nedostatka. Simptomi nedostatka su blijeda koža, umor i iscrpljenost, trnci, gubitak ravnoteže, vrtoglavica, promjene raspoloženja, gubitak apetita;


kalcij - mineralizira kosti i zube te čuva zdravlje koštanog sustava. Sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa i potreban je za normalan rad mišića i srca. Manje od 15 % tinejdžera i 10 % žena starijih od 50 godina unosi dovoljnu količinu kalcija, a simptomi nedostatka su grčevi mišića, trnci, ukočenost, slab apetit, problemi s kostima, promjene srčanog ritma, sniženo raspoloženje, krhki nokti.


Poželjno je savjetovati se sa svojim ljekarnikom prije odluke o suplementaciji bilo kojeg nutrijenta.

Tjelesna aktivnost
Koliko vam je tjelesne aktivnosti potrebno? Tjelesna aktivnost sastavni je dio života i ljudsko je tijelo stvoreno za pokret. Međutim, unatoč povećanoj svjesnosti o pozitivnom učinku tjelesne aktivnosti na zdravlje, oko 60 % odraslih ljudi u Hrvatskoj je potpuno neaktivno ili neredovito aktivno. Puno je veći problem što novija istraživanja pokazuju da su djeca danas sve manje aktivna, manje vremena provode u igri na otvorenom, vožnji bicikla ili hodanju, a više pred ekranima igrajući igrice na raznim elektroničkim uređajima. Tjelesna neaktivnost povećava rizik obolijevanja od srčanih bolesti, malignih bolesti, moždanog udara, hipertenzije, dijabetesa, a to su sve vodeći uzroci smrtnosti u razvijenim zemljama.

Populaciji odraslih u dobi od 18 do 64 godine preporučuje se provođenje umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu u trajanju od 30 do 60 minuta ili vježbe pojačanog intenziteta 25 do 50 minuta tri dana u tjednu. Djeca i adolescenti, s druge strane, trebali bi provoditi tjelesnu aktivnost umjerenog do snažnog intenziteta svakodnevno, a najmanje 60 minuta dnevno. Starija populacija u dobi od 65 godina i više, provođenje tjelesne aktivnosti treba prilagoditi svojim sposobnostima i zdravstvenom stanju te pažljivo vježbati kako bi spriječili ozljede ili prijelome.

Katarina Štern Kasa, mag. pharm. LJEKARNE SRCE
Nađite vremena za sebe
Mentalno je zdravlje neizostavan i neizmjerno važan dio ukupnog zdravlja, ono je stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite potencijale, nosi se s normalnim životnim stresovima, produktivno radi i u mogućnosti je pridonijeti svojoj zajednici. Ono ne znači da smo uvijek sretni i ugodno raspoloženi. Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i uhvatimo se u koštac s teškoćama koristeći svoje resurse, vještine i sposobnosti. Nađite vremena za sebe, prepoznajte i prihvatite svoje vrline i slabosti, spavajte dovoljno, naučite nova znanja i vještine, smijte se te stvarajte i njegujte podržavajuće, bliske odnose s obitelji i drugim ljudima. Usvajanjem zdravih navika povećavamo kvalitetu života i produljujemo životni vijek te smanjujemo opterećenje zdravstvenog sustava. Ulaganje u samoga sebe najvrednije je ulaganje koje možemo činiti tijekom života.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STUDIJA KOFEIN POVEĆAVA RAZINU ENERGIJE

Poslijepodnevna kava za brže sagorijevanje masti

2

SMANJENJE TJELESNE TEŽINE

Mršaviti se može zdravo uz prave namirnice

3

SAVJET ISKORISTITE NAMIRNICE

Bacamo mnogo hrane koja je još uvijek dobra