Zdravlje
MIGRENA INTENZIVNA GLAVOBOLJA

Mnogi ne znaju da pate od česte neurološke bolesti
Objavljeno 6. travnja, 2021.
Važno je javiti se neurologu, posebice ako su intenzivne glavobolje češće od četiri dana mjesečno

Udruga Migrena Hrvatska, prva udruga posvećena migreni, podiže svijest o neurološkoj bolesti koja pogađa svaku sedmu osobu na svijetu, od čega i 400.000 građana Hrvatske.


Pretpostavlja se da je broj oboljelih i veći, no zbog neprepoznavanja simptoma mnogi nemaju postavljenu dijagnozu i ne znaju da boluju od ove neurološke bolesti.

Simptomi

Najprepoznatljiviji simptom migrene obično je intenzivna, pulsirajuća glavobolja koja se u 60 posto slučajeva javlja na jednoj strani glave, a u 40 posto na obje strane te se pogoršava kretanjem. Prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja migrenu dijelimo na migrenu bez aure te migrenu s aurom. Aura prethodi glavobolji, a traje između pet i 55 minuta. Najčešća je vidna aura, prilikom koje bolesnik opisuje gubitak dijela vidnog polja, ili isprekidane linije, vidi užarene niti, ili zvjezdice u vidnom polju. Uz taj oblik bolesnik može imati senzorne simptome tipa utrnulosti ili mravinjanja pojedinog dijela tijela, ili može imati smetnje u govoru, primjerice da ne može izgovoriti, ili pogrešno izgovara neke riječi. Aura je obično razlog zbog kojeg se bolesnici javljaju neurologu, s obzirom na to da ih to često uplaši. Nakon aure slijedi glavobolja koja je pulsirajućeg karaktera te je obično praćena mučninom i povraćanjem. Prema kriterijima Međunarodne klasifikacije glavobolja dijagnoza se postavlja ako je bolesnik do pregleda imao pet sličnih glavobolja koje bez lijekova traju do 72 sata, bol je umjerenog do znatnog intenziteta, pulsirajućeg karaktera, uz moguću mučninu i/ili povraćanje, a glavobolja se pogoršava fizičkom aktivnošću. Važno je dobro opisati svoje simptome, jer je to nužno za postavljanje točne dijagnoze i određivanje terapije.


Osoba treba odmah zatražiti liječničku pomoć ako osjeti iznenadnu i izrazito bolnu glavobolju kakvu nikada prije nije osjetila, glavobolju popraćenu vrućicom, ukočenim vratom, mentalnom konfuzijom, konvulzijama, dvoslikama, slabošću ili utrnulošću, poteškoće s govorom, paralizu, ili slabost u jednoj, ili objema rukama, i/ili na jednoj strani lica. Prvi korak u kontroliranju migrene jest pokušati otkriti okidače i, ako je moguće, izbjegavati ih. Zdrav način života, primjerice ograničavanje stresa, pravilna prehrana i dovoljno sna, vrlo su važni za izbjegavanje uobičajenih okidača i mogućnost smanjenja broja napadaja migrene.Točni uzroci migrene nisu posve poznati, međutim, vjeruje se da promjene u kemijskom sastavu i živčanim stanicama u mozgu mogu igrati ulogu u razvoju tog stanja.


Važno je javiti se neurologu na pregled, posebice ako su intenzivne glavobolje češće od četiri dana mjesečno. Takvi pacijenti često zahtijevaju profilaktičku terapiju. To predstavlja svakodnevno uzimanje nekog lijeka, neanalgetika, zato da bi se smanjili frekvencija i intenzitet tegoba. Takav pacijent trebao bi voditi dnevnik glavobolje. Treba zapisivati kada ju je osjetio, koliko je trajala, i što je uzeo od lijekova te se javiti neurologu koji bi na temelju toga trebao prepoznati i preporučiti odgovarajuću terapiju.
Terapija

Terapije uključuje uzimanje lijekova tijekom napadaja da se ublaže glavobolja i drugi simptomi te terapije za prevenciju migrena. Ti se lijekovi uzimaju redovito, čak i kada nema migrene zato da bi ih spriječili.


Dijagnoza se često postavi kasno, tek oko 40. godine života pacijenta. Migrena najčešće počinje u pubertetu. Neliječena migrena može trajati čak 72 sata, odnosno puna tri dana. Zbog primjene akutne terapije za migrenu i kombiniranih pripravaka, osoba može ući u začarani krug i imati svakodnevnu glavobolju koja se naziva glavobolja izazvana prekomjernom uporabom lijekova. Poznato je da kofein sužava krvne žile te može spriječiti migrenski napadaj. Međutim, prekomjerno uzimanje kofeina s vremenom dovodi do ovisnosti i porasta frekvencije glavobolje. Migrena je nasljedna i obično bolesnik ima krvnog srodnika s migrenskom glavoboljom, a tri puta je češća u žena. Samo trećina troškova nastalih zbog migrene odlazi na njezino liječenje, a čak dvije trećine ukupnih troškova nastaju zbog bolovanja. Depresija, tjeskoba i problemi sa spavanjem često se javljaju kod oboljelih od migrene.
Jasminka Knežević
Možda ste propustili...

STUDIJA UBLAŽAVANJE MENTALNIH I FIZIČKIH TEGOBA

Ljudski dodir može smanjiti bol, depresiju i tjeskobu

Najčitanije iz rubrike