Unatoč svim problemima s pandemijom COVID-19 i nedostatkom vode potrebne za normalnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima izazvanim sve učestalijim sušama, sektor slatkovodnog ribnjačarstva uspijeva osigurati domaće potrebe za slatkovodnom ribom. To, naime, znači da šarana, soma, smuđa, amura, tolstolobika i ostalih slatkovodnih vrsta riba neće nedostajati u ribarnicama i trgovačkim centrima za uskrsne blagdane, ali ni do lipnja, kada na ribnjacima slijede novi ljetni izlovi.

Prof. dr. sc Anđelko Opačak s Katedre za lovstvo i ribarstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) smatra da će ribe za potrebe građana pred Uskrs biti dovoljno i iz domaćeg uzgoja jer se nije prodalo ni blizu onoliko koliko se očekivalo. "Zbog epidemije nisu radili restorani, što je veliki problem za sve naše proizvođače. Bit će ribe i iz uvoza. Osim toga još uvijek nije u cijelosti obavljen kompletan izlov konzumnih ribnjaka u nas. Nešto ribe ima u skladištima, a nešto bi još trebalo izloviti. Vrijeme je pogodno za izlov, što znači sunčano, dnevne temperature nisu visoke, voda je hladna, pa riba dobro podnosi takve ribolove", tvrdi prof. Opačak.

Godišnja proizvodnja u Hrvatskoj je sada 2200 tona šarana, a ukupno s ostalim vrstama bude i do 2500 tona slatkovodne ribe. Najveći potrošači slatkovodne ribe su na području pet slavonskih županija, međutim zbog zabrane rada restorana i ostalih epidemioloških mjera koje ne dopuštaju održavanje raznih manifestacija ta je riba ostala u ribnjacima. Procjenjuje se, naime, da je od ukupne proizvodnje do sada prodano 60 posto, a preostalih 40 posto trebalo bi se prodati do lipnja. "Nismo više u vremenima kada smo šarana imali samo za Božić i Uskrs i kada nakon svibnja više nije bilo ribe do jeseni. Sada ribnjačari prilagođavaju proizvodnju sebi da imaju kontinuiranu opskrbu tržišta. Ribu koja se nije prodala u restoranima i na raznim manifestacijama, kupovali su ribiči za poribljavanje", tvrdi Opačak.

U Hrvatsku je dosta ribe uvezeno iz Mađarske, posebice u Međimurju, Bjelovaru i Koprivnici, tako da bi za Uskrs i do ljeta još na raspolaganju ostalo sigurno oko tisuću tona ribe za domaće tržište. Iako ima ribe i iz uvoza, trgovci iz Mađarske u Hrvatskoj traže za otkup nešto hrvatske ribe za konzumnu potrošnju. No, za Uskrs će ribe iz uvoza biti zbog cijene, jer ona je jeftinija nego domaća riba. Iz Mađarske se doveze ribe po cijeni od 15-16 kuna, što je naša veleprodajna cijena, a s druge strane njihovi pojedini trgovci dolaze kupovati za mađarsko tržište. Maloprodajna cijena šarana je od 25 do 29 kuna, a veleprodajna cijena kreće se od 14 do 16 kuna. Prosječna cijena šarana na europskom tržištu je dva eura, a diktiraju je Česi, kao najveći proizvođači. Oni prodaju šarana po cijeni od 1,75 do 2,2 eura.

"Kod nas riba u veleprodaji ode i po 18 kuna plus PDV. Smuđa, soma, štuke i nema puno, i stoga se som prodaje po cijeni od 40 do 50 i 60 kuna, a smuđ i do 100 kuna za kilogram. Slična je situacija i sa štukom. Amur, tolstolobik i ostala riba znatno su jeftiniji i kreću se od od 10 do 12 kuna u maloprodaji. Nisu toliko popularni i njihova je veleprodajna cijena od 5 do 8 kuna na ribnjacima", pojašnjava Opačak i dodaje kako su i trgovački lanci dobro povezani s domaćim proizvođačima.

Dosta se ribe posljednjih godina i konfekcionira, pojavljuje se u manjim pakiranjima uz mogućnost odabira onih dijelova koje kupci žele. Tako se na tržištu mogu naći pakiranja šaranske šnicle, ili kombinacije glave i repova za riblji paprikaš. U takvim slučajevima važnu ulogu igra i cijena. "I tu smo dosta napredovali prema preferencijama potrošača jer ljudi u urbanim sredinama sve manje kupuju živu ribu koju treba čistiti", smatra Opačak.

U tom smjeru najdalje su otišli u PP-u Orahovica, koja je na kontinentalnom dijelu Hrvatske najveći proizvođač slatkovodne ribe i s vlastitom preradom.

"Slatkovodnu ribu pokušavamo podići na višu razinu u svijesti potrošača, kako razvojem proizvoda prilagođenih ubrzanom načinu života i preferencijama potrošača, tako i suradnjom s vrhunskim kuharima. Našim proizvodima olakšat ćemo konzumaciju ove izuzetno zdrave namirnice jednostavnijom pripremom", kaže Katica Petkov, voditeljica marketinga PP Orahovica napominjući kako su radili istraživanje tržišta koje je pokazalo da je ukupna godišnja potrošnja ribe u Hrvatskoj 9 kilograma po glavi stanovnika i značajno je ispod prosjeka EU-a koji je 23 kilograma.