Objavljeno 3. ožujka, 2021.
Hrvatsku industriju čeka sveobuhvatna transformacija na niskougljično gospodarstvo. Kako bi se realizirala, samo energetski sektor do 2030. morat će uložiti 150 milijardi kuna. Iako su nam na raspolaganju pozamašna sredstva iz EU fondova, tako ozbiljne investicije traže i mobiliziranje privatnog sektora, odnosno suradnju industrije, države i znanosti kako domaće gospodarstvo ne bi dodatno zaostalo za međunarodnom konkurencijom. Kakve sve točno izazove taj proces nosi za naše tvrtke, bila je glavna tema online okruglog stola Transformacija industrije za održivu budućnost u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, u sklopu Europskih dana industrije.
Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac istaknula je kako moramo ubrzati prelazak na zelenu i klimatski neutralnu industriju, jer je tako činimo otpornijom te stvaramo dugoročno pozitivne učinke na zapošljavanja i okoliš u cjelini. "Transformacija energetski intenzivne industrije posebno je zahtjevna po pitanju financiranja. Zato HGK prati razvoj situacije na EU razini i promptno informira svoje članice o programima i fondovima i o dostupnim sredstvima iz domaćih izvora“, naglasila je Šćulac Domac.
O važnosti transformacije kemijske industrije, između ostalih govorio je i predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač. "Mi smo stabilizirali poslovanje zadnjih godina, međutim, ritam ovih ulaganja nećemo moći pratiti bez suradnje s državom. Završili smo plan razvoja, ali da bismo došli do top pet proizvođača amonijaka u Europi potrebne su nam dvije milijarde kuna investicija u idućih pet godina. CO2 jedinice bile su četiri eura nekoliko godina, a mi smo ih jučer kupovali po 37 eura, što dovodi velike proizvođače u probleme", izjavio je Žmegač.
Promjene u cementnoj industriji pojasnila je Merica Pletikosić, menadžerica za održivost u Cemexu Hrvatska. "Ovo četvrto trgovinsko razdoblje izuzetno je teško i pokušavamo na razini industrije zadržati konkurentnost i održivo poslovanje. Cementna industrija je po pitanju Europskog zelenog plana postigla jednoglasan stav da podržavamo put ugljične neutralnosti", rekla je Pletikosić, uz napomenu da se domaća cementna industrija dosta dobro nosi s ispunjavanjem postojećih obveza te da ubuduće očekuje potporu države u iskorištavanju EU fondova.
Ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar poručila je kako energetska transformacija pred industriju stavlja mnoge izazove. "Niskougljična strategija (NUS) RH do 2030. s pogledom na 2050. u procesu je usvajanja, a izrađuje se i akcijski plan za petogodišnje razdoblje u svrhu provedbe NUS-a, u kojem će se odrediti u kojem roku i s kojim financijama će se mjere provoditi. Jedan od prioriteta Ministarstva je da novcem od dražbi jedinica emisije financira istraživanje i razvoj za natječaje inovacijskog fonda “, kazala je Mazzocco Drvar, a njezina kolegica iz ministarstva Višnja Grgasović naglasila je i da su razine smanjenja emisija CO2 povećane na 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. godinu.
Z.Rupčić
Potrebna ulaganja od 150 mlrd. kn za energetiku
"Kako bi domaća industrija ostvarila klimatske ciljeve, bit će potrebna ulaganja od 150 milijardi kuna samo za energetiku, i još 4,7 milijardi za druge sektore. No, trebamo imati na umu da svaki euro uložen u preventivne mjere štedi šest eura za sanaciju štete. Revizija sustava EU-a za trgovanje emisijama sustava (ETS) za trgovanje emisijama postrožit će ciljeve i smanjiti udjele koji se dodjeljuju besplatno. Također se razmatra i doprinos sektora izvan ETS-a, kao i o uključivanju cestovnog i morskog prometa te zgradarstva koje čini 40 posto emisija. Izvan ETS-a gleda se BDP po stanovniku, pa smatramo da je to adekvatno, jer uzima u obzir gospodarsku snagu države u provođenju i financiranju mjera“, rekla je Grgasović.