KREŠIMIR KONČIĆ

BLOCKCHAIN SUSTAVE NE MOŽE SE REGULIRATI

 

Bitcoinom se trenutno masovno špekulira - iskusni investitori poput Raya Dalija procjenjuju da bitcoin ima potencijal rasti i do 85.000 USD, a kontraši tvrde da je bitcoin bezvrijedan sustav koji "samo što ne krahira" - kaže Krešimir Končić, osnivač, vlasnik i direktor Neuralaba, te dodaje:

- No, generalno gledano, bitcoin zapravo služi za pohranu vrijednosti (Store of Value) ili kao "digitalno zlato", kako mu vole tepati. Problem je što vrijednost bitcoina oscilira daleko više od vrijednosti zlata i nacionalnih valuta te se trenutno ne bi trebao koristiti kao instrument dugoročnih ulaganja ili štednje. Potencijalni ulagači trebaju biti oprezni jer mjesečna volatilnost bitcoina "pleše" otprilike pet puta jače od volatilnosti obveznica ili zlata.

Bitcoin u općenitom poslovanju nije toliko raširen upravo zbog te oscilacije. Na primjer, rijetko ćete naći web-trgovinu u kojoj možete platiti bitcoinom. No i to se polako mijenja, jer platforme poput Coinbase, Bitpay ili domaćeg Payceka rade upravo na takvim eCommerce rješenjima - očekujem da će u budućnosti znatan broj vlasnika internetskih trgovina dopuštati i prihvaćati kriptovalute kao sredstvo plaćanja.

Postoji i jedna paralelna pojava - iako je bitcoin medijski eksponiran, zapravo se najviše očekuje od sustava ethereum, koji je nama u Neuralabu daleko interesantniji blockchain. Povrh ethereuma mogu se kreirati pametni ugovori, aplikacije i automatizirane skripte, koje pak mogu imati utjecaja na eCommerce, razvoj decentraliziranog financijskog tržišta (DeFi) i sijaset vezanih digitalnih usluga.

Što je dovelo do rasta cijene kriptovaluta, koliki je utjecaj koronakrize...?

- Ne bih rekao da koronakriza ima previše utjecaja na kretanje cijena kritpovaluta. Razlog rasta bitcoina i ostalih kriptovaluta treba tražiti u dva razloga: investicijski fondovi i insititucionalni investitori sve više ulažu u tržište kriptovaluta, a takva ulaganja načelno prolaze ispod radara javnosti. Sve više i više novca upumpava se u kriptovalute, što prema zakonu ponude i potražnje jednostavno prouzročuje rast cijena. Drugi moment je tehnološki razvoj DeFi industrije, tj. decentraliziranih financija. Naime, povrh određenih blockchain tehnologija (poput ethereuma) moguće je raditi decentralizirane burze, banke, mjenjačnice, kreditne zadruge ili druge vrste pametnih ugovora te je i ta tehnološka revolucija dovela do dodatnog rasta kriptotržišta. Naravno, moglo bi se zaključiti da su "dosada" i konstantno obitavanje korisnika na internetu zbog lockdowna doveli do rasta cijene kriptovaluta, no osobno više naginjem teoriji da se radi o investicijskim fondovima koji pokušavaju diversificiriati portfelje prema kriptotržištu.

Ipak, tržište kriptovaluta relativno je nestabilno - cijene raznovrsnih kriptovaluta doista osciliraju iz dana u dan te zapravo izgledaju kao motokros-utrka. Na primjer, da ste prije mjesec dana kupili The Graph (ethereum token), zaradili biste 816 % na toj transakciji. Da, dobro ste pročitali, osam stotina i šesnaest posto. No čitatelji trebaju biti oprezni jer postoji i druga strana medalje, nagli padovi i razočaranja. Ukratko, uložite samo ono što možete izgubiti.

Zakonska regulativa tržišta kriptovalutama, kakva je tu situacija, uključujući i Hrvatsku?

- Trenutno popularni blockchain sustavi, poput bitcoina ili ethereuma, decentralizirane su platforme. Kao ni internet, tehnološki ih se ne može regulirati. Što to zapravo znači - ne postoji centralni bitcoin ili ethereum "ured" koji bi bio odgovoran nekim vladama ili agencijama. Protok transakcija, vrijednosti i kriptovaluta na tim blockchain sustavima je anoniman i tehnički izvan dosega vlada ili pravnih okvira. To je ujedno i odgovor na vaše pitanje zašto hakeri kao otkupninu traže u načelu bitcoin uplate. Takvim uplatama se teško može ili gotovo nikako ne može ući u trag.

Hrvatska, primjerice, nema zakon o kriptovalutama, no ono što države mogu kontrolirati jesu priljev i odljev nacionalnih (tzv. fiat) valuta (euro, dolar, kuna…) prema blockchain sustavima. U Hrvatskoj se takve transakcije reguliraju isto kao i kapitalna dobit od trgovanja dionicama. Ako osoba zaradi na rastu bitcoina i potom pretvori narasli bitcoin u kune na jednoj od online mjenjačnica, država će tog korisnika oporezivati po stopi od 10 %. No ako je osoba "držala" svoje bitcoine duže od dvije godine i tek ih onda prodala, porez se ne primjenjuje i osoba plaća 0 % poreza.

Države će svakako promatrati blockchain tehnologiju iz dva aspekta - prvo, kako kontrolirati i obuzdati sustave poput bitcoina ili ethereuma, pogotovo u tzv. DeFi svijetu, decentraliziranih financija, gdje su se počele pojavljivati automatizirane kreditne institucije i automatizirani protokoli koji korisnicima mogu izdati kredit ili pak omogućiti kamatu na oročenu kriptoštednju. Drugo, kako se uključiti u kriptotržište i izdati vlastitu nacionalnu digitalnu valutu? Primjer su postojeće pripreme oko izdavanja digitalnog eura ili pak digitalnog juana, koji je kineska vlada počela testirati u prosincu prošle godine.

Uzimajući sve u obzir, kakva je budućnost kriptovaluta...?

- Kriptovalute svakako imaju budućnost i to je neupitno jer već sada sve centralne banke razmišljaju o uvođenju centraliziranih kriptovaluta, temeljenih na baznoj nacionalnoj valuti. Ono što će biti interesantno promatrati, i zapravo područje u kojem će se događati inovacija, forma su i funkcija te budućnosti. Hoće li prevladati decentralizirane kriptovalute poput bitcoina ili ethereuma ili će pak prevlast preuzeti centralizirani blockchain sustavi, koji su u rukama korporacija i vlada, ostaje vidjeti. Europska komisija je, primjerice, u rujnu 2020. objavila nacrt uredbe o tržištima kriptoimovine, koja ima za cilj potaknuti razvoj kriptoindustrije u EU-u (koja je trenutno na otprilike 4 % globalnih ulaganja).

Vjerujem, a takav je bio i uzorak ponašanja prošlih tehnologija, da će u svijetu vladati sijaset raznovrsnih i hibridnih rješenja. od kojih će svako ciljati svoju tržišnu nišu. Decentralizirani "anarho" sustavi naučit će plesati s vladama ovog svijeta kako bi im adopcija bila što veća. S druge strane, centralizirani blockchain sustavi gledat će u smjeru decentraliziranih jer tamo se događa najveća inovacija. Taj valcer zapravo će biti najinteresantniji dio razvoja blockchain tehnologije.

Za kraj - osnivač ste i direktor Neuralaba. Impresivno zvuči da ste najbolja agencija na svijetu za razvoj WordPressovih rješenja eCommerce te ste kao jedina VIP partnerska agencija WordPressa u regiji proglašeni zlatnim AAA poslodavcem. Moglo bi se reći da je Neuralab doista primjer "bolje Hrvatske". Ukratko, kako je sve počelo, kako je danas (u koronakrizi!) i kako može biti sutra?

- IBM je nedavno izračunao da je korona ekstremno ubrzala usvajanje digitalnih alata, web-trgovina i općenito internetske kupnje - točnije, promjene koje su se trebale dogoditi u rasponu od sljedećih pet godina dogodile su se praktički unutar devet mjeseci lockdowna. To je izazvalo kaos u web-industriji, jer zamislite samo vrstu i broj upita potencijalnih klijenata koji pošto-poto žele digitalizirati poslovanje. To jednostavno ne ide preko noći. No mi smo uvijek imali fokus da gradimo kvalitetne web i eCommerce aplikacije i jednostavno smo ostali dosljedni tome. To znači da smo nekim klijentima morali elaborirati da ne možemo preko noći napraviti njihov traženi web-projekt, a takva iskrenost zapravo pomogne svima na duže staze. Naravno, kod postojećih klijenata odradili smo doista puno edukacija, sastanaka i promjena procesa kako bi oni "izdržali" u ovom kaotičnom periodu.

Što se budućnosti tiče, Neuralab će svoju energiju usmjeriti na nekoliko putanja. Prva je povećanje kvalitete produkcije, gdje je cilj da naš tim stječe sve više znanja te da radimo na sve kompleksnijim projektima. Neuralab već sada izvozi više od pola svoga znanja, no rekao bih da je pred nama prodaja naših usluga institucionalnim stranim klijentima. Recimo, u Hrvatskoj smo radili velike projekte, poput unaprjeđivanja Carnetovih ili HBOR-ovih web-aplikacija, no htjeli bismo takve projekte raditi i za slične institucije u SAD-u. I za kraj, htjeli bismo svojim zaposlenicima pružiti što ugodnije i kvalitetnije mjesto za rad - što kroz plaće, što kroz kvalitetu života. Evo, upravo smo prije nekoliko dana uveli pravilo da radimo 35 sati tjedno, tj. 7 sati radnim danom, a sličnih strateških promjena imat ćemo i u 2021. (D.J.)

SAŠA ZEBEC

UBLAŽITI RIZIKE I OSIGURATI PRAVNU SIGURNOST

 

U Vašem stručnom radu iz 2018. "Bitcoin - pravna regulacija u Europskoj uniji i domaćem zakonodavstvu" pojasnili ste glavne aspekte pravne regulacije bitcoina. Nakon tri godine, kakvo je sadašnje stanje, kakva je pravna regulacija virtualnih valuta u pravu Europske unije, uključujući i RH - pitali smo Sašu Zebeca, mag. iur., doktoranda na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

- U radu prije tri godine navedeno je da svaka država članica EU-a ima vlastitu regulaciju glede poslovanja s bitcoinom, odnosno virtualnim valutama, da se još uvijek takva razina jurisdikcije glede virtualnih valuta smatra dovoljnom i da ni jedna institucija EU-a nije donijela posebne propise glede poslovanja s virtualnim valutama. Danas su se okolnosti znatno izmijenile.

Europska komisija je u rujnu 2020. uputila u proceduru Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i Prijedlog uredbe o pilot-režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kao dio paketa mjera kojima se s jedne strane pokušava poduprijeti potencijal digitalnih financija u kontekstu inovacija i tržišnog natjecanja, a s druge strane ublažiti postojeće rizike. I odabir instrumenta je znakovit jer bi se uredbom na jedinstven način utvrdila pravila koja se odmah mogu provesti na cijelom jedinstvenom tržištu. Radi se, naime, o paketu konkretnih mjera kojima bi se dostigli opći ciljevi: pravna sigurnost, podupiranje inovacija kroz omogućavanje inovativnim poduzećima korištenja tehnologije lanca blokova (blockchain), tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) i kriptoimovine, zatim odgovarajuća razina zaštite potrošača i ulagatelja te financijska stabilnost. U navedenim dokumentima EU-a polazi se od načela tehnološke neutralnosti, te je prisutna svijest da se pravila stvaraju na temelju tržišne stvarnosti. Stoga Komisija u uvođenju zajedničkog pilot-režima EU-a za eksperimentiranje tržišnim infrastrukturama DLT-a vidi za poduzeća impuls za inovacije, a za zakonodavca stjecanje iskustva o manama postojećih propisa i prostor za poboljšanje. Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, koja je stupila na snagu 9. srpnja 2018. (s obvezom prenošenja do 10. 1. 2020.), imala je na umu problem anonimnosti virtualnih valuta kojima se omogućuje njihova potencijalna zlouporaba u kriminalne svrhe. Stoga je proširila područje primjene Direktive (EU) 2015/849 na pružatelje usluga razmjene virtualnih valuta i fiducijarnih valuta te pružatelje skrbničke usluge novčanika.

Što se Hrvatske tiče, kako se odvijala procedura po tim pitanjima...?

- Republika Hrvatska navedenu direktivu prenijela je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 39/19, dalje: ZID ZSPNFT) koji je stupio na snagu 25. travnja 2019. Tako je pojam virtualna valuta definiran kao "digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem" (čl. 4. t. 49. ZID ZSPNFT). U Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2020. su obveznici navedenog zakona i pravne te fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili skrbničke usluge novčanika. Nadalje, Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija (HANFA) je na sjednici Upravnog vijeća 7. svibnja 2020. donijela rješenje kojim se društvu Griffon Asset Management d.o.o. za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima daje odobrenje za osnivanje i upravljanje otvorenog alternativnog investicijskog fonda s privatnom ponudom Passive Digital Asset - specijaliziran za ulaganje u bitcoin, te odobrenje na izbor Hrvatske poštanske banke d.d. za obavljanje poslova depozitara za navedeni alternativni investicijski fond. Također, valja reći kako je, između ostalog, u Pravilima fonda naglašeno da po pitanju rizika navedeni fond ima izrazito visoki rizik za svoje ulagatelje, poglavito zbog visoke volatilnosti i neizvjesnosti glede regulatornog okvira koji se odnosi na kriptoimovinu. Stoga je navedeno da je fond namijenjen dugoročnim investitorima s visokom tolerancijom prema riziku kao dodatak tradicionalnom investicijskom portfelju.

Zakonska regulativa zavisi od zemlje do zemlje. Kako je u RH?

- U nekim zemljama u svijetu, primjerice u Boliviji, Ekvadoru, Bangladešu, Vijetnamu... zabranjeno je posjedovanje kriptovaluta uopće. U drugim, pak, zemljama zauzet je drukčiji pristup. U EU-u postoji sustav opservatorija i foruma Blockchain Europske unije kojemu je cilj razvoj cijelog blockchain ekosustava, zatim FinTech akcijski plan Komisije itd. Kao što je spomenuto, Europska unija slijedi načelo tehnološke neutralnosti imajući na umu i svoju globalnu konkurentnost. Svakako da regulacija od strane vlasti kriptotržištu daje određeni legitimitet te potencijal za veću suradnju s tradicionalnim financijskim sustavima. Valja pritom imati na umu rizike i brojna otvorena pitanja i probleme oko virtualnih valuta: od mogućnosti gubitka novca na platformama za razmjenu, krađe novca s digitalnog novčanika (digital wallet), nezaštićenosti glede uporabe virtualnih valuta kao sredstva plaćanja, rizika brzih promjena vrijednosti virtualnih valuta koji mogu dosegnuti i nulu, zlouporabe za kriminalne aktivnosti i pranje novca, pitanje anonimnosti povezane s transakcijama do toga da prema nekima postoje određeni indikatori koji ne mogu istisnuti misao da se radi o špekulativnom balonu iz koje se ocrtavaju obrisi i Ponzijeve sheme. Primjerice, kriptovalute u RH ne predstavljaju novac niti sredstvo plaćanja u RH, niti strani novac, odnosno strano sredstvo plaćanja. Glede neizravnih poreza, RH primjenjuje unificiranu legislativu EU-a, pa je potrebno pratiti i odluke Suda Europske unije u tom području, npr. za zamjenu fiat valute virtualnom ili obratno. Glede izravnih poreza, nadležnost je ostavljena državama članicama. No također valja kazati da su brojne tehnološke inovacije (npr. DLT, pametni ugovori, stablecoins, blockchain, P2P mreže) dio šireg konteksta o Fintech (Financial technology) i alternativnim financijama o kojemu se ipak više promišlja kao o izazovu nego kao o problemu.

Može li kriptotržište posve istisnuti tradicionalno financijsko tržište...?

- Radi se o relativno novom tržištu čiju dalju budućnost nije lako predvidjeti. No bliža budućnost mu je izvjesna. Sama činjenica, primjerice, da EU ozbiljno promišlja o navedenoj temi, odnosno o regulativnim mehanizmima za kriptotržište, daje mu određenu razinu legitimiteta te otvara mogućnosti za veću isprepletenost i s tradicionalnim financijskim tržištem. Ne zaboravimo da EU financijske tehnologije promatra i kao instrument postizanja ciljeva u vezi s razvojem jedinstvenog tržišta, bankarske unije i unije tržišta kapitala. Pitanje je na koji način će regulacija usmjeriti samo tržište kriptovauta, odnosno pronaći adekvatnu mjeru između prevelikih restrikcija da se ne uguše inovacije s jedne strane i između opravdanih regulatornih zahtjeva s druge strane. U svakom slučaju, teško je zamisliti da bi kriptotržište moglo potpuno istisnuti tradicionalno financijsko tržište. (D.J.)