Desetci tisuća stanovnika europskih gradova umiru prerano svake godine zbog onečišćenja zraka, izjavili su znanstvenici u studiji koja je rangirala više od 800 gradova prema riziku od rane smrti od dva vodeća zagađivača. Studija je analizirala rizik od izloženosti dušikovu dioksidu - otrovnom plinu, jednom od ispušnih plinova automobila, i izloženosti sitnim česticama koje mogu uključivati dim, prašinu i pepeo. Znanstvenici su nakon toga kreirali internetski alat koji omogućuje stanovnicima da vide rang-listu svojih gradova zajedno s podatcima koji uspoređuju njihovu kvalitetu zraka s onom u drugim urbanim središtima.

"Gradovi su žarišta onečišćenja zraka", rekao je autor studije Mark Nieuwenhuijsen s barcelonskog Instituta za globalno zdravlje, dodajući kako se nada da će internetska stranica za usporedbu podataka pomoći u podizanju svijesti o "tihom ubojici".

Znanstvenici su koristili podatke specifične za gradove o kvaliteti zraka kako bi izračunali koji se postotak smrtnih slučajeva može pripisati izlaganju dušikovu dioksidu i sitnim česticama. Oko 51.000 prijevremenih smrti od sitnih čestica i 900 od dušikova dioksida moglo bi se spriječiti svake godine kad bi gradovi smanjili onečišćenje na razine koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izračunali su. Madrid je na vrhu po onešićenju dušikovim dioksidom i do sedam posto svih prirodnih smrti prouzročeno je tim zagađivačem, kažu znanstvenici, a nakon prijestolnice Španjolske slijede Antwerp, Torino, Pariz i Milano. Gradovi u talijanskoj dolini Po, južnoj Poljskoj i istočnoj Češkoj imaju najveći rizik od smrti od sitnih čestica, koje dolaze iz šireg spektra aktivnosti, uključujući industriju i grijanje u kućanstvima.

Sjevernoeuropske zemlje poput Islanda, Norveške i Švedske dominiraju listom gradova s najnižim postotkom smrti pripisanih dušikovu dioksidu i sitnim česticama, a među njima se našla i Pula u Hrvatskoj. Onečišćenje zraka odgovorno je za oko sedam milijuna preranih smrti diljem svijeta svake godine, pokazuju podatci Ujedinjenih naroda koji su pozvali da se taj rizik tretira kao pitanje ljudskih prava. H