- Promjene koje je doživjelo hrvatsko tržište ne bih vezala isključivo za pandemiju, ono ih je samo naglasilo, ali su bile prisutne i prije. Obrazovni sustav u Hrvatskoj mora se brže mijenjati kako bi odgovorio zahtjevima tržišta rada. Obrazovanje mora više biti usmjereno na stvaranje zapošljivih mladih ljudi, mora biti spremnije surađivati s okruženjem i odgovarati na zahtjeve tog okruženja u smislu prilagodbe svih svojih aktivnosti (ne samo obrazovnih programa). Obrazovne institucije moraju postati poduzetne, u smislu proaktivnosti (reagiranja na promjene, uvođenje novih tema i sadržaja, te metoda rada u obrazovne i istraživačke procese), inovativnosti (rješavanje problema na drukčiji način) i odgovornosti (za razvoj sredine u kojoj djeluju). Posebno pri tome mislim na sveučilište. Ono bi trebalo biti lider u zajednici, nositelj inovativnih ideja, usmjerenih na rješavanje problema te zajednice. Tri su osnovne funkcije sveučilišta: obrazovanje, istraživanje i doprinos razvoju zajednice; sve tri funkcije su povezane – obrazovanje se mijenja temeljem novih znanstvenih spoznaja, istraživanje se mijenja u skladu s promjenama u okruženju, novim trendovima i sl., a sve s ciljem stvaranja zapošljivih mladih ljudi i razvoja zajednice u kojoj to sveučilište djeluje - kaže prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, prodekanica za nastavu Ekonomskog fakulteta Osijek.
Prof. dr. sc. Oberman dodaje i kako stvaranje novih zanimanja i nestanak postojećih nije nužno povezano s pandemijom. "Ubrzane promjene u okruženju, digitalizacija društva, globalizacija i sl. stvaraju nova radna mjesta, a dovode i do nestanka nekih postojećih. To su promjene koje su se događale i prije. Tehnologija će vrlo vjerojatno doprinijeti nestanku velikog broja radnih mjesta, ali će stvoriti i nova. Moramo reorganizirati obrazovanje za ta nova radna mjesta. Postavlja se pitanje brzine odgovora obrazovnog sustava na zahtjeve okruženja i stvaranja novih obrazovnih programa za nova zanimanja. Kako bi što brže odgovorilo zahtjevima okruženja, obrazovanje se mora promijeniti. Još je Robert Reich (profesor na Barkely University, SAD, autor knjige The work of nations) govorio o promjeni koncepta poslova, te o reorganiziranju poslova u samo tri grupe poslova: poslovi vezani uz definiranje problema, poslovi vezani uz pronalaženje i razmjenu informacija za rješavanje problema te poslovi vezani uz rješavanje problema. Dakle, obrazovanje moramo reorganizirati tako da mlade ljude školujemo za ove tri vrste poslova. Moramo prihvatiti kako živimo u digitalno doba i kako su informacije dostupne svima na jedan (ili dva) klika. Znanje, u smislu posjedovanja informacija, više nije jedini i primarni cilj obrazovanja. Do znanja se danas dolazi na brojne načine i izvan obrazovnih institucija. Ono što obrazovni sustav treba razvijati su vještine pronalaženja kvalitetnih i pouzdanih informacija, povezivanja informacija u cjelinu i traženje rješenja za probleme. Kako bi to bilo moguće, i mi, obrazovni djelatnici, moramo se promijeniti i naučiti novim vještinama podučavanja u skladu s promjenama i trendovima u okruženju - kaže prof. dr. sc. Oberman.