Kraj prošle i početak nove godine bio je u znaku postavljanja nove izložbe u kapelici dvorca Prandau-Normann u čast najpoznatijem Valpovčaninu koja nosi naziv Život i djelo Matije Petra Katančića (1750.-1825.). Autor izložbe je viši znanstveni suradnik Dinko Župan, koji uz kustosa Stjepana Vidakovića supotpisuje postav izložbe postavljene uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.

Velikan Matija Petar Katančić, koji je uvijek s neskrivenim ponosom isticao svoje valpovačko podrijetlo, najistaknutiji je hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća, koji je svojim znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti (književnost, filologija, leksikografija, povijest, arheologija, numizmatika, geografija, kartografija, etnologija, filozofija i teologija). Stoga su u povodu 270 godina od Katančićeva rođenja, Ustanova za kulturne djelatnosti "Ante Evetović Miroljub" - Muzej Valpovštine i Hrvatski institut za povijest - Podružnica Slavonski Brod, napravili mobilnu izložbu posvećenu životu i djelu M. P. Katančića s namjerom daljnje popularizacije kulturnog nasljeđa ovog istaknutog Valpovčanina, poručuju iz Muzeja Valpovštine, dodajući da će svi zainteresirani izložbu moći pogledati sve do rujna u radnom vremenu Muzeja. Za digitalnu Noć muzeja izložba će biti dostupna i u virtualnom obliku na stranicama Ustanove za kulturne djelatnosti Ante Evetović Miroljub i na Facebook-stranici Muzeja.

Koliko je Katančić važan ne samo za Valpovo i Slavoniju, nego i za cijeli hrvatski narod i njegovu kulturu, najbolje svjedoči podatak da su Hrvati bili jedini narod u katoličkom svijetu koji je imao privilegij slaviti liturgiju na narodnom jeziku, a prvi tiskani prijevod Biblije na hrvatskom jeziku, i to na slavonskoj ikavici, napravio je upravo Valpovčanin Katančić, čija je Biblija objavljena 1831.

Od četrdesetak znamenitih i zaslužnih Valpovčana jedino Matija Petar Katančić ima postavljeno poprsje, piše u Valpovačkoj baštini najpoznatiji lokalni povjesničar Stjepan Najman.

I ono nije nekih značajnijih dimenzija uspoređujući Katančićeve zasluge i veličinu. Poprsje je postavljeno 1873., a dao ga je izraditi barun Gustav Prandau kod klesara Grünwalda u Pešti. O tom događaju tadašnje novine su zapisale:

‘‘Kako milo počiva napredak našega naroda i spomen njegovih slavnih muževa na srcu g. baruna Gustava Prandaua od Valpova, najbolje dokazuje njime uzdignuti spomenik učenjaku i piscu Petru Katančiću, reda Sv. Franje, države Ivana Kapistrana svećeniku."

Vidljivo je barunovo štovanje Katančića, stoga ne treba čuditi njegovo razočaranje kada je ugledao poprsje. Smatrao je kako je ono preskromnih dimenzija te kako nije primjereno Katančićevoj veličini kao čovjeka i znanstvenika. U prvi mah nije ga želio dati postaviti. Ipak, na silno nagovaranje utjecajnih Valpovčana predomislio se, te ga je dao postaviti na manje ugledno mjesto iza kule. Katančićevo poprsje stajalo je na tom mjestu sve do 30. svibnja 1971., kada je premješteno u park na kojem se danas nalazi, zapisao je Najman o spomen-obilježju Katančiću koje je u jednom navratu 2012. čak bilo i ukradeno s postolja i kasnije pronađeno i vraćeno.

Kako vrijeme odmiče, Valpovčani sve više valoriziraju značenje svog sugrađanina u povijesti, pa su tako njegovim imenom nazvali ulicu, osnovnu školu te Centar kulture, a gradska vlast pokrenula je i manifestaciju njemu u čast, te projekt koji tek treba zaživjeti - Priča o kulturnoj ostavštini Matije Petra Katančića. Projekt obuhvaća uređenje i opremanje Edukacijsko-interpretacijskog centra, koji će biti obogaćen turističkim sadržajima u svrhu edukacije turista i prezentacije lika i djela M. P. Katančića pod nazivom Katančićev vremeplov.