Uobičajeno je shvaćanje da je stres prouzročen nečim što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita...

Međutim, naše tijelo pojam stresa shvaća mnogo šire i ozbiljnije. Zbog užurbanog životnog ritma i sve većeg broja obveza stres je, nažalost, postao naša svakodnevica. Osim što negativno utječe na psihu, stres se na mnogo različitih načina upleće u funkcioniranje organizma te je stoga potrebno uložiti trud kako bismo ga otklonili, ili bar smanjili njegov učinak.

Način na koji će se pojedinac nositi sa stresorom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja. Reakcija na stresore ne treba uvijek biti negativna, stres može imati i pozitivan učinak na organizam te izazvati bolju prilagodbu ili adaptaciju. Negativne posljedice izloženosti stresu mogu izazvati lošu adaptaciju i bolest. Pandemija bolesti COVID-19 bila je situacija koja je donijela iznenadnu promjenu i zahtijevala adaptaciju, ali i sada, kada je trenutačno "najgore iz nas", ostaju posljedice proživljenih iskustava koje još uvijek procesuiramo.

Osim toga, način "novo normalno" na koji sada moramo organizirati svoje živote zahtijeva od nas neke promjene ranijeg načina života i adaptaciju. Situacija je i dalje neizvjesna, nesigurna, uz loša predviđanja za situaciju u ekonomiji i gospodarstvu. Sve to može generirani kronični stres koji može biti podloga za razvoj psihičkih i tjelesnih bolesti. Na percepciju stresa utječe naša osobnost, vjerovanja, očekivanja, mogućnost kontrole, razina samopouzdanja i samopoštovanja.

Psiholog Richard Lazarus, poznat po radovima iz ovog područja, stres definira kao "stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina pred njega postavlja." Stres je, dakle, sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje ili predosjećanje promjene stvaraju stres.

Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature, ili obilnog obroka.

Neke od upozoravajućih fizičkih simptoma stresa su glavobolje, ukočeni vrat i ramena, ubrzano disanje, znojenje, bolovi u želucu i mučnina te oni psihički, poput pojačane iritabilnosti i netolerancije, nervoze, poteškoća s koncentracijom i negativnih misli.

Stres je jedan od bitnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje su glavni uzrok smrtnosti industrijaliziranog svijeta.

U borbi protiv stresa i smanjenja njegovih negativnih učinaka definitivno treba izbjegavati upotrebu stimulansa poput alkohola, cigareta i opijata. Borba protiv stresa započinje usvajanjem zdravih životnih navika. To uključuje smanjenje obujma dnevnih obveza, uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, kvalitetan san, redovnu tjelovježbu uz tehnike opuštanja i meditacije. Fizička aktivnost zasigurno je jedan od najučinkovitijih boraca protiv stresa te već 30 minuta svakodnevne večernje šetnje djeluje blagotvorno na organizam. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.